Zbog svih pravila kojih je toliko da ih ponekad nije lako zapamtiti niti samim carinicima važno je podsjetiti na popis svih stvari koje smijete, odnosno, ne smijete unositi preko granice u Hrvatsku.

Hrvatska je postala 20. članica europodručja, a postala je i novom članicom schengenske zone, najvećeg područja slobodnog kretanja roba i ljudi u svijetu. Od 1. januara 2023. započinje period dvojnog optjecaja, koji će trajati 14 dana, odnosno do 14. janura 2023. u 24 sata. Tokom tog perioda prilikom gotovinskih transakcija istovremeno će se, uz euro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja. Novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog kursa konverzije koji je određen na nivou 1 euro = 7,53450 kuna.

Planirate li uskoro putovati u inostranstvo zasigurno se pitate šta (ne)smijete prenositi preko granice i koje su kazne, koliko kutija cigareta smije biti u autu, hoće li vam “zalijepiti“ kaznu ako u gepeku nađu dva koluta sira, je li dozvoljeno prenositi jednaku količinu piva i vina, što je sa žestokim alkoholnim pićima… Ima tu nekih nelogičnosti, iz nekih zemalja možete unijeti neograničene količine ribe, iz drugih niti gram mesa, sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali s hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila kojih je toliko da ih ponekada nije lako zapamtiti niti samim carinicima Večernji list objavio je popis svih stvari koje smijete, odnosno, ne smijete unositi u Hrvatsku.

Prvo treba napomenuti kako se ova lista odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze izvan EU, s izuzetkom Švicarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ova posljednje nabrojane države vrijede ista pravila kao da prevozite robu unutar EU te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila vrijede za Farske otoke i Grenland, ali da se dodatno ne bi komplicirala ionako duga lista, te dvije države su izostavljene s ovog popisa. Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.) limit za uvoz robe ne smije po osobi premašivati 3.200 kuna u pomorskom i zračnom saobraćaju te 2.200 kuna u svim ostalim vrstama prijevoza, odnosno, 1.100 kuna za putnike mlađe od 15 godina nezavisno kojim prijevoznim sredstvom putuju.

Putnici u zračnom saobraćaju u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima saobraćaja. Oni u zračnom prijevozu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duhana za pušenje. Osobe koje putuju cestovnim ili željezničkim prijevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa, 10 cigara i 50 grama duhana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti te 50 grama tzv. novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stav 2. Zakona o taksama. Kad su u pitanju alkoholna pića, jednaka pravila vrijede i za putovanja cestovnim, zračnim i pomorskim prijevozom – svima je dopušteno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina te 2 litre alkoholnih pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno, jedan litar jačih alkoholnih pića. Ako želite plaćati ttaksu moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarillosa, 200 cigara, kilogram duhana, 10 litara žestice, 90 litara vina, 110 litara piva te 100 mililitara e-tečnosti, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.

Meso, riba, sir, mlijeko, jaja i ostali proizvodi životinjskog i biljnog porijekla

Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog podrijekla koji čine dio ličnog prtljaga putnik, tako da uopće nije dopušteno unijeti meso i mlijeko te proizvode od mesa i mlijeka. Dopušteno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuhane, osoljene ili dimljene ribe, kozice, rakove i dagnje. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do 5 kilograma.

Ostali proizvodi (hrana za dojenčad i kućne ljubimce, kolači, slatkiši, dodaci prehrani, gorivo…)

Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do 2 kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uslove da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja. Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeba, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog hljeba i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolada i slastica (uključujući slatkiše) s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani pakovanih za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (ukupno manje od 20 %) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenina i rezanci, koncentrati supe i poboljšivači okusa.

Kad je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara identičnog goriva onom koji se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prijevoza dizela ako vozite benzinca.

Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa historije bolesti, potvrde ljekara). Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše 5 dana, i to također uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka. Ako se ipak odlučite kockati, znajte da vas mogu “opaliti po džepu” s kaznom koja može iznositi i do 100.000 kuna. Konkretno, kada se određuje visina kazne bitno je što i koliko toga ste pokušali prošvercati.

Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. tačka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2.000 kn (oko 521 KM) do 50.0000 kn (oko 13.026 KM). Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3.000 kn (oko 781 KM) do 100.000 kn (oko 78.187 KM). Poznati primjeri kazne iznosili su 5.100 kuna (oko 1.328 KM) za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3.500 kuna (oko 911 KM) za tri bundeve, 4.000 kuna (oko 1.042 KM) za tri akumulatora te čak 22.000 kuna (oko 5.731 KM) za 6 kilograma svježeg i 5 kilograma suhog mesa.

(Vecernji, DEPO PORTAL/mr)