Šta bi se dogodilo da je amonijak ili neki sličan opasan teret iscurio usred Pirota, Niša, pa i Beograda, naprimjer u vračarskom tunelu od Vukovog spomenika do Karađorđevog parka?

Mnogi u Srbiji, kako nadležni tako i brojni ekološki pokreti i građani, kao da su zaboravili na upozorenje Milutina Ignjatovića, direktora Saobraćajnog instituta CIP-kompanije koja je projektovala stanicu “Vukov spomenik”, a koji je još prije četiri godine ustvrdio kako se kroz vračarski tunel “ne smiju prevoziti opasne materije”, piše Al Jazeera Balkans.

Ignjatović je za portal nezavisne agencije BIRN (Balkan investigative reporting network) izjavio kako su “Vukov spomenik i uopšte naši tuneli apsolutno nebezbedni za prevoz opasnih i eksplozivnih materija”.

“Može da ode pola Beograda u vazduh od eksplozije, dovoljna je jedna varnica, a drugo, šine su te koje prave varnice”, upozorio je Ignjatović nakon što je polovinom 2018. zatvorena Glavna željeznička stanica u Beogradu, zbog izgradnje “Beograda na vodi”.

Istovremeno je ukinuta i pruga oko Kalemegdana, pa su prve cisterne i vagoni sa opasnim teretom počeli prolaziti kroz centar Beograda, vračarskim tunelom kojim je do tada vozio isključivo popularni “BG-voz”.

“BG-voz” danju, teretnjaci noću

Potom su urađene studije kojima je navodno utvrđeno kako vozovi koji su raniji išli oko Kalemegdana mogu koristiti tunele u Beogradu i to isključivo noću kada ne saobraća “BG voz”.

Iz “Infrastruktura Željeznica Srbije” zvanično je potvrđeno da je stanica ‘Vukov spomenik’, oko 40 metara ispod zemlje, “osposobljena za saobraćaj teretnih željezničkih kompozicija”, što uključuje i sve sigurnosne sisteme u stanici i ispunjenje inspekcijskih zajtjeva.

Kako su naglasili u Željeznicama Srbije, potpuno je razdvojen putnički saobraćaj od kompozicija sa opasnim materijama. Opasne materije se kroz tunel prevoze noću, od ponoći do četiri ujutru, kada nema putničkog saobraćaja.

Takođe, još jedna od mjera sigurnosti je da se u istom trenutku u tunelu može nalaziti samo jedan voz koji ima vagon sa oznakom RID što je oznaka za Pravilnik o međunarodnom željezničkom prijevozu opasne robe. Ujedno, u stanicama Pančevo Glavna i Rakovica (odnosno, Beograd Ranžirna) obavlja se pregled svakog teretnog voza koji u sastavu ima vagone sa oznakom RID.

Dok na web stranici Saobraćajnog instituta jasno piše kako je stanica “Vukov spomenik” namijenjena “saobraćaju lokalnih putničkih vozova”, iz Želejznica Srbije ponavljaju kako je glavni projekat stajališta  “od početka rađen tako da je dozvoljen prolaz vozova sa opasnim materijama “i sa takvim stavom je i usvojen”.

Inžinjer Ignjatović se sa ovakvim stajalištima nije složio podsjećajući kako postoji i projekat željezničke obilaznice oko Beograda “koja je trebalo da se završi”.

“Ta je pruga trebala ići zajedno sa automobilskom obilaznicom oko Beograda, od Bubanj potoka, preko Vinče i budućeg mosta na Dunavu, pa da se onda odvaja kod Pančeva i ide ka Azotari, Rafineriji i dalje”, rekao je BIRN-u Ignjatović ponavljajući kako je nedopustivo da puni vagoni otrovnih i eksplozivnih materija idu kroz “Vukov spomenik”. Racionalnog odgovora na pitanje zašto je Beograd odustao od željezničke zaobilaznice, zasad nema.

Dvije žrtve, desetine otrovanih

Nakon akcidenta od nedjelje popodne kod Pirota, kada je teretni voz sa cisternama amonijaka iskliznuo sa šina, nakon čega je došlo do curenja otrovne materije u vazduh i obližnju rijeku Nišavu, panične reakcije ljudi polako se smiruju iako strah od otrovnog oblaka koji se formirao iznad grada nije prestao.

Horor scene snimljene telefonima na kojima se vidi mjesto nesreće, ali i brojni vozači koji na obližnjem autoputu panično voze u rikverc ne bi li se nekako spasili od otrovnog oblaka imali su najviše pregleda na socijalnim mrežama.

Na desetine otrovanih građana je hospitalizovano, a u blizini prevrnutih cisterni pronađeno je tijelo muškarca za koga se tvrdi da je vozač turskog kamiona, ali još nije potvrđeno je li uzrok smrti trovanje amonijakom. Jedan pacijent je podlegao nakon prijema u bolnicu, ali se ni za njega pouzdano ne zna je li uzrok smrti trovanje amonijakom.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić je sa lica mjesta u ponedjeljak pozvao na oprez jer amonijak još curi iz četiri prevrnuta vagona-cisterne od ukupno 20 koliko je bilo u kompoziciji.

U Pirotu je i dalje vanredno stanje, a građani se upozoravaju da izbjegavaju vodu za piće sa izvora i javnih česmi, dok je u susjednoj opštini Bela Palanka naređeno da se voda iz vodovoda ne koristi za piće i pripremanje hrane. Još se ne preporučuje izlazak iz kuća, a ne rade ni škole ni vrtići.

Vesić je izjavio kako razloga za paniku nema, kako je situacija je pod kontrolom, ali razloga za oprez ima, zato što incident nije završen i nisu sanirane sve posledice.

U ponedjeljak je urađeno mjerenje na pet lokacija i ni na jednoj nije zabilježeno prisustvo amonijaka.

Bijeli oblak od vodene pare

Gradonačelnik Pirota Vladan Vasić je izjavio kako su mjerenja pokazala ispravnost vode za piće ali će se iz predosgtrođnosti voda cisternama voziti u Staničenje, gdje se dogodila havarija. On je naveo i procjene stručnjaka firme “Eliksir”, o čijem se amonijaku radi, da će toksična supstanca curiti iz cisterni još 48 sati.

Zahvaljujući Ministarstvu zaštite životne sredine, pribavljena su dva mjerna instrumenta od kojih će jedan biti postavljen u industrijskoj zoni, a drugi, koji će takođe mjeriti količinu amonijaka ju određenim vremenskim intervalima, što je moguće bliže mestu incidenta, na lokaciji Sopotski Han.

Pozivajući se na mišljenja stručnih ljudi gradonačelnik Pirota je izjavio kako misli da je najveća opasnost prošla.

Beogradski mediji premijeli su izjavu profesora sa Katedre za inžinjerstvo zaštite životne sredine Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu Dragana Povrenović koji je izjavio kako ne bi trebalo da postoji opasnost po životnu sredinu “jer je najveći dio tog jedinjenja razblažen nakon što je dospio u Nišavu”.

“Amonijak vrlo burno reaguje s vodom i u velikim količinama se rastvara u vodi, ali zbog toga što je to izrazito egzotermna reakcija, što znači da oslobađa veliku količinu toplote, dolazi do isparavanja amonijaka i vode, tako da amonijak jednim dijelom ode u vodu, a drugim u vazduh. Bijeli dim koji se video iznad Pirota nije samo amonijak, već vodena para”, objasnio je Povrenović.

Za sada se ne spominju moguću uzroci havarije, ali je simtomatično da su se na istoj pruzi već dešavali slični akcidenti, kao i činjenica da se obnova pruge odlaže već tri godine zaredom.

Havarija “izuzetno malo vjerovatna”

U Srbiji se od opasnih materija najviše prevoze  naftni derivati, tečni naftni gas, sumporna, sirćetna i azotna kiselina, te vještačka đubriva i amonijak.

Tutnji to svakodnevno trošnim prugama Srbije, pa i kroz beogradske tunele u srcu Beograda. Kao posebno zanimljivo obrazloženje naprijed spomenutih studija i procjena sigurnosnih rizika, kada je u pitanju “Vukov spomenik” mora se izdvojiti da je havarija u tunelu ”izuzetno malo verovatna”, jer je predviđeno da se u slučaju požara ili sličnog incidenta “teretni vozovi ne zaustavljaju u tunelu već izvan njega”.

“Ovo nije moguće ukoliko istovremeno dođe i do iskliznuća voza, ali je analiza rizika pokazala da je vjerovatnoća za to izuzetno mala tj. da je vjerovatnoća da se to desi “jedan događaj u 137 godina”, navodi se u jednoj od studija, uz opasku da se takav događaj nikad u istoriji nije desio na teritoriji Srbije, a u cijeloj Evropi i Sjevernoj Americi su se u posljednjih pola vijeka desila samo dva takva slučaja.

Neimenovani eksperti napominju i da se su se u posljednje tri godine u podzemnoj stanici “Vukov spomenik” dogodile “samo tri nezgode u funkcionisanju željezničkog saobraćaja, i nijedna od njih nije imala apsolutno nikakve veze ni sa prevozom opasnih materija, niti sa protivpožarnom zaštitom”.

Kroz stanicu “Vukov spomenik” odnosno vračarski tunel, najnaseljeniji dio Beograda, svakodnevno ili bolje reći svakonoćno, prolazi sedam do osam vozova sa opasnim teretom, Al Jazeera Balkans.

(DEPO PORTAL/ad)