Kada su pripadnici SIPA-e juče došli na njenu banjalučku adresu, Jelene Majstorović nije bilo u stanu. Ova službenica UIO, saznaje Istraga.ba, trebala je biti uhapšena po nalogu Tužilaštva BiH zajedno sa još pet svojih kolega iz Grupe za sprječavanje krijumčarenja u Regionalnom centru Banja Luka Uprave za indirektno oporezivanje BiH. U stanu Jelene Majstorović bila je samo njena kćerka. Kćerka je rekla da se mama nalazi na terenu. Slična informacija je bila i na preostalih pet adresa na kojima je SIPA trebala uhapsiti službenike UIO osumnjičene za korupciju.

Akcija SIPA-e započela je juče ujutro na području Banja Luke, Velike Kladuše, Cazina. Meta su, rekosmo, službenici UIO koji su godinama reketirali privatne poduzetnike koji su bili u nadležnosti Regionalnog centra Banja Luka. Prema naredbi državnog tužioca trebali su biti uhapšeni Jelena Majstorović, Stevo Savić, Radenko Popović, Vladimir Puzić, Vladimir Đurđević i Elvis Džaferagić. Za sada je samo uhapšen Radenko Popović Pop, službenik UIO koji je blisko sarađivao sa Majstorović.

Jelena Majstorović je jedna od najmoćnijih osoba u UIO i blisko je povezana sa rukovodsvom Uprave. Ona je od 2020. godine šefica Grupe za sprječavanje krijumčarenja u Regionalnom centru Banja Luka kada ju je unaprijedio aktualni direktor UIO Miro Džakula. O njenom kriminalu pisano je od februara 2019. godine.

Prema dokumentima koji su u posjedu Istrage, ona u Prnjavoru posjeduje dva stana. Jedan je uknjižen na njenom surpugu i nalazi se na broju 10 na Trgu srpskih boraca. Površina stana je 74 kvadrata. Poreznoj upravi je prijavljeno da je plaćen 60 hiljada maraka, ali u imovinskom kartonu je navedeno da vrijedi 90 hiljada KM. Tri ulaza dalje, na broju 16, nalazi se drugi stan. Ovaj je u vlasništvu 1/2 i uknjižen je na Jelenu i njenog supruga Zorana Majstorovića. U Grčkoj ulici u Banja Luci šefica Grupe za krijumčarenje bi trebala imati stan od 95,5 kvadrata. Malo dalje, u banjalučkoj ulici Jevrejska, ona posjeduje stan od stotinu kvadrata. Tu su, u Banja Luci, kupljene i dvije garaže uknjižene na njeno ime. Osim toga, u Banja Luci, u ulici Jovana Dučića, posjeduje stan i garažu vrijednosti oko 238 hiljada maraka, stečen na osnovu Ugovora o poklonu.

Prema dokumentu koji je u posjedu istražnih agencija, Jelena Majstorović je u aprilu prošle godine vozi Audi A6. Njena kćerka koju je zaposlila u UIO je prvo vozila Golf VI, a kasnije Mercedes. Na suprugu su bila prijavljena dva automobila, Ford i Golf.

U februaru 2019. godine urednik Istrage je, radeći za žurnal.info, objavio priču o tome kako je Jelena Majstorović učestvovala u krađi 700 grama zlata prilikom jedne kontrole u Bihaću.

Dvoje službenika Uprave za indirektno oporezivanje otišlo je 11. jula 2018. godine u kontrolu poslovanja zlatare „Atlantis“ u Bihaću. U svom notesu, službenica Jelena Majstorović, inače bliska rukovodstvu UIO, napisala je da su ona i njen kolega na teren izašli po prijavi protiv Husnije Kurtovića, vlasnika „SILVER SHOP ATLANTIS“.

„U vrijeme kontrole, zaposlena radnica  je telefonom pozvala vlasnika, isti se javio na telefon i rekao da će doći. Na okolnosti iznošenja zlata kaže da to nije istina, da mu to radi konkurencija i da to nije istina, da su navodi pogrešni“, piše u rokovniku službenice  UIO Jelene Majstorović.

Ispod teksta navedeni su brojevi koji označavaju masu „zaplijenjenog nakita“, a u konačnici piše da je pronađeno  „1645 grama zlata plus naušnice ne izvagane“, što na kraju iznosi 1733 grama.

Majstorović je, potom, zajedno sa kolegom Radenkom Popovićem sačinila Zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta iz radnje Atlantis, te navodi da se oduzimaju predmeti „po potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta“.

„Potvrđuje se da su ovlašteni službenici UIO Odsjek za provođenje propisa RC Banja Luka izvršili privremeno oduzimanje predmeta od Kurtović Husnije“, navedeno je u dokumentu UIO.

Prema tom aktu, iz ove radnje dvoje službenika UIO je izuzelo zlato težine „cirka 1012,8 grama“. Dakle, više od 700 grama zlata je nestalo na putu od rokovnika do službenog zapisnika. Da u rokovniku nije pisalo pogrešno, dokazuje i zbir svih stavki koje su zatečene, te izvagane prilikom kontrole.

Nakon objave tih informacija, oštro je reagirala Uoprava za indirektno oporezivanje, stajući u zaštitu svoje kolegice Majstorović, inače službenice veoma bliske podzemlju u Banja Luci i rukovodstvu UIO.

Jelena Majstorović radi u UIOBiH od februara 2013, a deset godina ranije otkaz je dobila u NLB banci u Prnjavoru koja je tužila zbog krivičnog djela za koje je 2005. osuđena uslovnom kaznom zatvora.

Ta kazna je 2016. izbrisana iz evidencije, a ona je tada već tri godine radila po ugovoru za UIOBiH iako radnik u institucijama BiH ne može biti osuđen za krivično za koje je zaprijećena kazna zatvora od tri ili više godina, a državni službenik uopšte ne smije biti krivično osuđivan.

Ubrzo nakon brisanja presude, u aprilu 2018. godine, primljena je kao državna službenica u Odsjek za poreze, a desetak dana kasnije direktor UIOBiH Miro Džakula internom odlukom vratio ju je u Grupu za suzbijanje krijumčarenja i prekršaje, gdje je radila dok je bila zaposlena po ugovorima.

Dokumente pogledajte OVDJE.

I Uprava za indirektno oporezivanje oglasila se jutros saopćenjem za javnost, a povodom vijesti objavljenih jučer koji su vezani za privođenje uposlenih na suzbijanju krijumčarenja u Regionalnom centru Banja Luka.

Njihovo saopćenje prenosimo u cjelosti:

Poštovane kolege,

Uprava za indirektno oporezivanje povodom vijesti objavljenih u pojedinim elektronskim medijma o dešavanjima na dan 21.12.2022. godine vezanih za privođenja službenika ove institucije uposlenih na suzbijanju krijumčarenja u Regionalnom centru Banja Luka, koje je izvršeno od strane Državne agencije za istrage i zaštitu, nalazimo za potrebu da u cilju tačnog i potpunog informisanja javnosti ukažemo na potrebu suzdržavanja od preranog donošenja i plasiranja u javnosti zaključaka i insinuacija kojima se nanosi šteta kako ugledu ove institucije i zaposlenih u njoj, tako i stvaranju pritiska na objektivnost i nepristrasnost u rad ostalih institucija koje u konkretnom slučaju postupaju u provođenju aktivnosti iz okvira svoje nadležnosti. Svaka plasirana informacija, posebno ako je nepotpuna ili netačna, nanosi nepopravljivu štetu kako za osobe za koje se vezuje, tako i za Upravu za indirektno oporezivanje, i na taj način se stvara loša slika u javnosti i minimizira dosadašnji uspješan rad Uprave, kao i rad njezinih uposlenih.

Kako su određeni medijski sadržaji tendeciozno objavljivali informacije, čak i prije samog provođenja službenih radnji od strane pravosudnih i policijskih organa, te da su iz sata u sat prenosili sam tok postupanja nadležnih organa, smatramo da je time narušena profesionalnost, prejudicirani zaključci, te takav medijski uticaj na ishod aktivnosti predstavlja medijski pritisak, kako prema zaposlenim, tako i prema menadžmentu Uprave, cjelokupnoj javnosti i svim involviranim u ovaj slučaj.

Stav Uprave za indirektno oporezivanje je da se obezbijedi zakonito postupanje svakog zaposlenog u ovoj instituciji, i u slučaju sumnje u postupanje bilo kojeg službenika koje je suprotno zakonskim propisima Uprava daje punu podršku nadležnim institucijama na preduzimanju aktivnosti na otkrivanju takvih pojedinačnih slučajeva. Tako se postupa i u ovom konkretnom slučaju, i Uprava za indirektno oporezivanje stoji na raspolaganju svim agencijama za provođenje zakona u BiH i pravosudnim organima, saopćeno je iz UIO BiH. 

(DEPO PORTAL/dg)