To će mi biti kao da sam se ponovo rodila. Tim riječima počinje razgovor za Radio Slobodna Evropa (RSE) Sarajka Nihada Gegić.

Ova 28-godišnjakinja bi krajem godine, kako kaže, trebala biti upisana u matične knjige i dobiti državljanstvo Bosne i Hercegovine (BiH).

Porijeklom je s Kosova i od treće godine živi u glavnom gradu BiH bez dokumenata i zdravstvenog osiguranja.

Vlasti ne priznaju dokumente Republike Kosovo, a za ulazak u BiH stanovnicima te zemlje potrebna je viza. Bosna i Hercegovina je, uz Srbiju, jedina država u regiji koja nije priznala nezavisnost Kosova, proglašenu 2008. godine.

"Imam samo kosovski rodni list, ali mi njega ne priznaju. Grozno je tako živjeti. Osjećam se kao da me neko spustio na ovaj svijet, kao da sam nevidljiva", kaže ona za RSE.

Nihada je završila osnovnu školu, ali srednju frizersku nije uspjela upisati zbog nedostatka "papira". Nema stalni posao, a preživljava zahvaljujući zaradi od povremenog čišćenja stanova i kuća.

"Bojim se da me policija ne zaustavi. Žao mi je i što nisam mogla upisati srednju školu, a imala sam želju", ističe ona.

Dodaje kako ima velike planove nakon što dobije dokumente.

"Možda ću i školu završiti što do sada nisam mogla. Imam toliko tih planova, ne znam koji da izdvojim", kaže Nihada.

Ona je rođena 1994. godine u Prizrenu, gdje su njeni roditelji izbjegli tokom rata u BiH. U Sarajevo su se vratili 1997. godine.

Nihadini roditelji su državljani BiH i ona na državljanstvo ima pravo od rođenja.

No, procedura upisa u matične knjige i potvrđivanja državljanstva nije mogla biti provedena, zbog nepriznavanja izvoda iz matične knjige rođenih koji joj je naknadno izdat u Prizrenu.

Uz pomoć organizacije "Vaša prava" Nihada je prije šest godina započela administrativnu i pravnu borbu. Ova organizacija od 2009. godine, uz podršku UNHCR-a, pruža besplatnu pravnu pomoć, i zahvaljujući njoj dokumente je do danas dobilo oko 1.900 osoba.

Prema podacima UNHCR-a, u BiH je evidentirano 28 apatrida, osoba koje su nevidljive za sistem i, spletom različitih životnih okolnosti, žive bez državljanstva i dokumenata.

Kako je Mustafa "izgubio identitet"?

Među njima je i 48-godišnji Mustafa Zogaj iz Doboja, koji u Bosni i Hercegovini živi bez ijednog osobnog dokumenta.

"Ne mogu dokazati da sam čovjek i da postojim", kaže on za RSE.

Mustafa je rođen na Kosovu i rodni list te zemlje jedino je što danas posjeduje. No, za bosanskohercegovačke vlasti ovaj dokument ne važi.

Za bh. sistem "nevidljiv", iako u BiH živi 40 godina. Nema jedinstveni matični broj, osobnu i zdravstvenu iskaznicu, a putovanjima može samo sanjati.

"Najteže mi je kad me zaustavi policija i pita imam li neki dokument sa slikom. Kažem da nemam i onda moram objašnjavati, a bilo je čak i privođenja", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mustafa je s ocem u Bosnu i Hercegovinu doselio 1982. godine, u vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), kada je Kosovo bilo autonomna pokrajina u sastavu Srbije.

U Doboj je došao kao osmogodišnjak, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Stigao je iz Lipljana, koji se nalazi u centralnom dijelu Kosova.

Devedesetih godina prošlog stoljeća postao je punoljetan. U tom periodu saznao je da je nestala originalna verzija njegovog rodnog lista, izdana u vrijeme bivše SFRJ, te da nema prijavljeno prebivalište.

Privremena lična karta odobrena mu je 1999. godine i važila je deset godina."Dali su mi privremenu ličnu, jer nisu imali o meni dovoljno dokaza. Nije se moglo doći ni do rodnog lista, pa su mi ih dali na osnovu svjedoka", kaže on.

Nakon što je istekao rok privremenim dokumentima, Mustafa je bezuspješno obilazio matične urede, pokušavajući se upisati u knjigu rođenih i na osnovu toga dobiti dokumente.

Zbog toga što se nije mogao vjenčati, živi u izvanbračnoj zajednici i ima dvoje djece koja nemaju njegovo prezime.

"Radim privatno građevinu, snalazim se. Najteže mi je što nisam mogao priznati djecu. Tragično je to, jer sam Dobojlija. Čak i ne znam albanski jezik", ističe on, dodajući da njegov otac i ostali članovi porodice imaju državljanstvo BiH i ostale dokumente.

Mustafa je pomoć nedavno potražio u organizaciji "Vaša prava" iz Sarajeva, o čemu više možete čitati ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)