Direktnim ispitivanjem prvooptuženog Adnana Mrkve u svojstvu svjedoka, danas je u Kantonalnom sudu Sarajevo (KSS) nastavljeno suđenje u „slučaju Mrkva“, čiji su akteri optuženi za organizirani kriminal u vezi s poreznom utajom i pranjem novca.

Pored Adnana Mrkve, u ovom predmetu optuženi su i Amel Ćapin, Adis Biberović i Arif Malići, te pravne osobe – “Mrkva” d.o.o. Sarajevo i “Mrkva Group” d.o.o Sarajevo.

Odgovarajući na upite braniteljice, advokatice Edine Rešidović, Mrkva je u svojstvu svjedoka ukazao na hronologiju i dinamiku dešavanja prije i nakon povratka iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje boravio od 1995. do 2007. godine, najprije u Čikagu, a potom u Feniksu, baveći se različitim poslovima.

Nakon što je zasnovao porodicu, 2000. godine je kupio kuću u Feniksu i tamo radio kao konobar u jednom restoranu, a kasnije se okrenuo privatnom biznisu, te završio koledž biznisa/menadžmenta, nakon čega je zajedno sa suprugom otvorio putnu agenciju.

Prema Mrkvinom kazivanju, preovladala je želja da se vrati u rodni grad, gdje njegova porodica ima dugu tradiciju u ugostiteljskoj djelatnosti, a gdje je njegov dedo još od 1963. godine imao ćevabdžinicu, koja je uz „Ferhatovićevu devetku“ među prvim ćevabdžinicama na Balkanu.

Dodao je kako je njegov motiv osim spajanja s familijom bila i želja, da uz  iskustvo, stečeno u Americi, razvije i unaprijedi taj porodični biznis, navodeći da ga je dedo od malih nogu uvodio u tajne posla, a budući da su se njegovi roditelji razveli, on i brat su odrasli kod dede i nane.

Mrkva nadalje navodi kako je u tom kontekstu nastojao da napravi nešto respektabilno i da ćevape kao bosanski specijalitet institucionalno zaštiti i razvije kao sarajevski brand, odnosno kao specifičan segment gastronomske baštine, istaknuvši kako je ta ideja i dalje aktuelna i da ima podršku gradske uprave.

Potom se detaljno osvrnuo na hronologiju dešavanja nakon dedine smrti 1994. godine i nastavak posla koji su od tada vodile njegova majka i tetka, uz podsjećanje kako je shvatio da mora proširiti posao i kreirati novu vrijednost, a što je rezultiralo osnivanjem firme Mrkva Group doo u junu 2008. godine zajedno s bratom.

Pritom su se, kako je kazao, oslanjali na model franšize s jednim centrom i više poslovnica, navodeći da je to krenulo prilično dobro s obzirom na komplicirano poslovno okruženje, tako da su osim ćevabdžinice „Kod Mrkve“ na Baščaršiji otvorili drugu poslovnicu na Dobrinji, potom na Malti u u SCC-u, s temeljnom idejom širenja ponude.

Ostatak svjedočenja odnosio se na razvoj posla uz korištenje određenog programa/softvera, namijenjenog za ugostiteljstvo i apliciranje modela 'Hand off Managementa', te poslovne relacije koje su vladale u sklopu familije, uključujući i odnos spram njegovih rođaka, koji su se nakon smrti njegove tetke zakomplicirali.

Mrkva je opisao i razloge za osnivanje firme Mrkva doo, te način na koji su raspolagali prihodima i deponovali novce od pazara, kao i poteškoće koje prate ugostiteljsku djelatnost u pogledu troškova repromaterijala, radne snage i režija.

Naveo je i kako se posao dobro razvijao, ali i da je vremenom 'prizemljio' očekivanja, te da su prihodi umjereno rasli, uz opasku kako se profit u ugostiteljstvu kreće u rasponu od tri do deset posto.

Saslušanje Adnana Mrkve u svojstvu svjedoka, kako je najavljeno, bit će nastavljeno na narednom ročištu.

Optužnica u ovom predmetu, ga tereti da je organizirao grupu koja je od početka 2012. do kraja 2015. godine, izbjegavanjem plaćanja poreza i doprinosa te pranjem novca, oštetila budžete i vanbudžetske fondove u Federaciji BiH.

Kako se u optužnici navodi, Mrkva i Amel Ćapin koristili su novac iz ‘crne blagajne’ za finansiranje vlastitih i potreba svojih porodica te su utajom poreza izbjegli plaćanje poreza u iznosu od najmanje 3.357.938 KM.

Inače, višegodišnji prvostepeni postupak u ovom predmetu u fazi je izvođenja dokaza odbrane, a nastavak suđenja zakazan je za 2. decembar.

(FENA/ad/Foto:Arhiv)