Christian Schmidt trn je u oku mnogih političara u BiH, samo što oni iz Republike Srpske to mnogo otvorenije pokazuju. Sada je i podrška Schmidtu iz Federacije, nakon izmjena Izbornog zakona, opala. No, za visokog predstavnika preča od svih njih je podrška zemlje iz koje dolazi - Njemačke. Članovi Evropskog, njemačkog, nizozemskog i francuskog parlamenta strahuju da će potezi Schmidta narušiti autoritet OHR-a. Dugoročno. U pismu koje su mu uputili, nezadovoljni su nametanjem izmjena Izbornog zakona u BiH na izborni dan.

”Izborno zakonodavstvo doneseno u ‘posljednjem trenutku’ ima potencijal da naruši povjerenje u proces i umanji priliku političkim učesnicima i biračima da se na vrijeme upoznaju s pravilima izbornog procesa. Neće biti izgleda da HDZBiH pristane na druge promjene, jer je udovoljeno njihovim najvećim zahtjevima. Predlažemo da opozovete korištenje bonskih ovlasti i ponudite raspravu širom zemlje o promjenama u političkom sistemu”, navode u pismu.

Put u Bruxelles

Rezultat ovog pisma, kojeg je potpisalo 25 članova Evropskog parlamenta iz različitih država, je da će u narednim danima Schmidt otputovati u Bruxelles, gdje će podnijeti izvještaj o nametnutim izmjenama Izbornog zakona Komitetu za vanjske poslove EP-a. Ovu informaciju potvrdila je članica EP-a i jedna od potpisnica ovog pisma Tineke Strik.

- Ja mislim da su oni koji se sada ljute jako dobro živjeli sa tim sustavom i HDZ se ljuti. Koga god pitaš, svi su ljuti. Taj spin koji se sada širi, širi se samo zbog toga što Izetbegović nije postigao cilj, postigla je njegova stranka, kaže za O kanal i Oslobođenje Josip Juratović, izvjestitelj SPD-a u odboru za evropsku politiku Bundestaga i predsjednik parlamentarne skupine za Zapadni Balkan.

On smatra da je izborni dan pravo vrijeme za nametanje zakona. No, iako se Schmidt, kako kaže, vodio parolom ispeci pa reci, negdje je vatra slabije gorjela, pa je ostalo neispečeno. Trudio se ne dirati u osjetljivu tematiku, a udario je na najosjetljiviju. Prvim korištenjem bonskih ovlasti ostao je nedorečen. Drugim je rekao i previše. Ljuti Srbi odranije, no sada ljuti i Bošnjaci, koji su prije nametanja izmjena Izbornog zakona u Schmidtu vidjeli saveznika.

- Nije dobro da se njegove odluke odnose na dio, a ne na čitavu zemlju. Prema ovim amandmanima, ispada da su ljudi diskriminirani samo u Federaciji iako je istina potpuno drugačija. Bh. građani su diskriminirani na prostoru čitave države prema dosadašnjem Ustavu i Izbornom zakonu, a diskriminacije nisu oslobođeni ni nakon Schmidtove intervencije, kaže akademik Slavo Kukić.

Christian Schmidt u BiH je stigao u julu prošle godine. Sumnja se da je poziciju u OHR-u Schmidtu osigurala tadašnja kancelarka Angela Merkel iz znaka zahvalnosti, jer je ostao lojalan njenoj politici.

OHR se pita

- Možda je njega gospođa Merkel favorizirala, ali na kraju krajeva, kao oni koji drže i pomažu Schmidta spominju se Britanci i Amerika. Dakle, Njemačka kao takva može dati svoje mišljenje, ali na kraju odlučuju akteri OHR-a, podsjeća Juratović.

Napominje da, iako ih mnogi osporavaju, nadležnosti Christiana Schmidta se ne trebaju dovoditi u pitanje.

- Ja Schmidta dobro poznajem, još iz odbora vanjske politike. Ono što je naumio, on će to i provesti i zna provesti. To je razlika između njega i njegovog prethodnika koji je bio tu 12 godina, mio, fin. Ali, bio je 12 godina, zapitajmo se zašto, govori Juratović.

(DEPO PORTAL/ad)