U emisiji 7 Plus Hayat TV-a razgovarali smo sa Milanom Dunovićem, potpredsjednikom Federacije i potpredsjednikom Demokratske fronte (DF).

Sa Dunovićem smo između ostalog razgovarali i o izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo Christian Schmidt, ali i o zahtjevu člana Predsjedništva Željka Komšića od Ustavnog suda, koji je zatražio ocjenu ustavnosti Schmidtove odluke - piše Hayat. 

Dunović je na napomenuo kako je Komšić uputio i zahtjev za privremenu mjeru što bi u konačnici značilo da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom bi se suspendovale nametnute izmjene Izbornog zakona.

Problematična je izmjena Izbornog zakona u nekoliko tačaka, ali navest ću nekoliko. Konkretno presuda ‘Komšić’ iz 2015. godine kojom je Ustavni sud rekao da izbor predsjednika i potpredsjednika oba entiteta nije u skaldu sa Ustavom, jer je onemogućeno građanima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda da budu birani. Ukrao je demokratski proces glasanja od građana i napravio obmanu prema političkim subjektima. Da su politički subjekti znali prije predizborne kampanje da će doći do nametanja izmjena Izbornog zakona, vjerovatno bi kreirali drugačije liste za vlast – pojasnio je Dunović.

Navodi da je pogodovao HDZ-u, te da je izmjenama Izbornog zakona napravljen veliki paradoks.

U narednim izbornim ciklusima HDZ ne mora imati nijednog kandidata za Predstavnički Dom Federacije i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, a bili bi nezaobilazan faktor u formiranju Vlade Federacije. Bitno bi im bilo samo da u kantonalnim skuptšinama postignu dobar rezultat. To je pravni paradoks i dovodimo u poziciju jednu političku stranku da upravlja procesima bez obzira na izborni rezultat – kazao je.

Tvrdi kako je izvršen udar na integritet izbornog procesa, jer donijeti takve izmjene nakon održanih izbora mijenja pravila po kojim su se izbori održali.

Prilikom donošenja odluka, Schmidt se pozivao na deblokadu procesa u Federaciji, međutim deblokada nije napravljena. Prvim korakom se definiše popuna Doma naroda, zatim izbor predsjednika i potrpredsjednika Federacije, imenovanje vlade i glasanje u entitetskom parlamentu. Kod delegiranja delegata u kantonalnim skupštinama u Domu naroda Federacije umjesto dosadašnjih 17, sada imamo 23 delegata u klubovima konstituvnih naroda i umjesto 7 u klubu ostalih, sada imamo 11. Delegiranje će se raditi po popisu iz 2013. godine, to je također jedna od spornih stvari. Korištenjem popisa iz 2013. godine zaključujemo da je implementiran Aneks 7, odnosno povratak svi na svoje. Izgleda da je visoki predstavnik na mala vrata ozakonio rezultat etničkog čišćenja u ratu – govori Dunović.
 

Ističe da je ta stvar ostavljena na CIK-u da odluči, ali da CIK ne zna kako da sprovede to uputstvo.

Ostatak teksta pronađite ovdje

(Hayat, DEPO PORTAL/mr)