Crne statistike u BiH ne prestaju. Osim velikog broja poginulih na cestama širom BiH, vidljiv je i porast sve većeg broja slučajeva suicida. Samo u Federaciji od početka godine zabilježeno ih je više od stotinu. Psiholozi pojašnjavaju da ovako negativnom trendu pridonosi loša socijalna i ekonomska situacija u državi, ali ističu i kako se sve više stanovnika odlučuje obratiti za stručnu pomoć.

Psiholozi i stručnjaci iz oblasti društvenih nauka ističu da je od početka pandemije u BiH zabilježen negativan trend rasta sve većeg broja stanovnika sa određenim problemima mentalnog zdravlja. To je, na koncu, uzrokovalo i porast broja samoubistava, a u 80 posto slučajeva radi se o pacijentima sa depresivnim poremećajem.

- Nažalost, politička situacija u zemlji, kriza, prijetenje o izbijanju novog rata u BiH dodatno uznemiruju javnost, a mi smo svjesni da smo bukvalno nakon završetka rata gurnuti u taj neki normalni tok života, da ljudi koji su preživjeli četiri godine opsade nisu dobili nikakvu psihološku pomoć - kaže za FTV Abida Pehlić, direktorica Udruženja Novi put.

Dugogodišnji mostarski neuropsihijatar i specijalist socijalne medicine Elmir Šator pojašnjava da u korijenu depresije leži više faktora. Jedni su genetski, drugi socijalni, a treći su idiopatski, gdje se ne može znati tačan uzrok i za njih se smatra da su najteži:

- U našim uslovima, socijalni i ekonomski razlozi, uz naslijeđe, čine dominatan faktor u njenoj pojavi i nastanku. Iako je depresija u nekom pozamašnom rastu u čitavom svijetu - po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016., već je tada bilo tristo miliona oboljelih. Danas je taj broj, s obzirom i na pandemiju, u dobroj mjeri porastao i sigurno prešao pola milijarde.

Problem ovog područja, smatraju sagovornici je taj što se još sa stigmom posmatraju pacijenti koji se odluče potražiti pomoć kod psihologa ili psihijatra, ali se i taj trend polako počeo mijenjati. Iako pacijenti sada sve više traže pomoć, i dalje je teško uočiti ko je sklon suicidu.

- Testovi mogu dati izvjesne smjernice, ali ne postoji test koji će savršeno odrediti ko je sklon tome, a ko ne - navodi Šator.

- Imamo porast barem minimum nekih 200 posto kada je u pitanju koliko ljudi traže psihoterapijske usluge. Ponavljam, to je vrlo sirov podatak, iza kojeg ne stoji neko opsežno istraživanje - ističe Maida Bešo, direktorica Centra za psihološku podršku Sensus.

Poruka pacijentima je da ne pate u tišini, jer postoje dobro obrazovani stručnjaci u našoj zajednici kojima se mogu obratiti za adekvatnu podršku. Zaključak je i da institucije trebaju početi voditi brigu o mentalnom zdravlju stanovnika koji još od rata trpe ogromne posljedice.

(FTV/DEPO PORTAL/ad)