Poslije prve godine mandata na mjestu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je izjavio da primjećuje da se stvari nisu promijenile na bolje.

- Umjesto napretka, vidim da je došlo do pada želje i inicijative. Očekuje se da međunarodna zajednica reaguje, napravi razliku i pruži odgovor na izazove, a ja sam očekivao da ljudi imaju spremne planove i da žele sami da djeluju - rekao je za BBC News na srpskom.

Gotovo istovremena magijska privlačnost i odbojnost takozvanih Bonskih ovlaštenja, na osnovu kojih visoki predstavnik može da donosi amandmane na ustave, zakone i njihove izmjene i dopune, kao i da smjenjuje političke funkcionere i državne službenike, ponovo je postala važna tema u Bosni i Hercegovini.

- Vidim da postoji potreba za korištenjem Bonskih ovlašćenja da bi se ubrzao proces evropskih integracija, iako sam došao sa uvjerenjem da se ne možemo vratiti u vrijeme Paddyja Ashdowna (visoki predstavnik koji je često koristio Bonska ovlaštenja). Ali, ako učinim stvari suviše lakim i donesem odluke, to može biti kontraproduktivno za naša očekivanja da ljudi ovdje sami donose odluke - ocijenio je.

Njegov prethodnik Valentin Inzko je na svom odlasku iskoristio Bonska ovlaštenja i donio Zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, dok je Schmidt na početku svog mandata Bonskim ovlaštenjima uredio dio izbornih pravila u aktuelnoj kampanji.

Na pitanje da li je spreman da ovlaštenja koristi i u rješavanju političkih blokada, poput jednostranih odluka Republike Srpske ili činjenice da u Federaciji BiH od prethodnih izbora uopće nije mogla da se formira vlast, Schmidt tvrdi da će biti odlučan.

- To više ne može da se dešava i svi treba da budu svjesni da je visoki predstavnik spreman da preduzme oštrije poteze - rekao je.

Ipak, kao preduvjet za oštrije poteze navodi i motivaciju onih koji ih traže.

- Moram da se uvjerim da li neka odluka rješava problem ili samo prati negativno raspoloženje prema nekome. Ako rješava problem, ne bih prezao ni od čega, ali za skoro svakoga u Bosni i Hercegovini imam i zahtjev političkog protivnika da pokrenem postupke - kazao je dok napominje da su izbori najbolji način da se društvo odredi koga želi, a koga ne.

Inzko je na funkciji visokog predstavnika u BiH proveo 12 godina, dok su mandati prije njega trajali prosječno tri godine.

- Ne želim da ostanem na ovom mjestu koliko moj prethodnik i želim da radim na tome da budem posljednji visoki predstavnik. To je izazov, čak i veći nego što je moj mandat, ali to mora da se završi dok ne počne intenzivan proces evropskih integracija - rekao je.

Uloga visokog predstavnika postaje izlišna kada Dejtonski sporazum u potpunosti bude primijenjen, a na sve češće pozive da taj sporazum bude promijenjen ili nadograđen, Schmidt odgovara drugačijim modelom.

- Ako želimo da mijenjamo Ustav koji je nastao kao dio Dejtonskog sporazuma, to nije dio mog posla - morali bismo da imamo novu konferenciju. Ipak, Richard Holbrooke (američki posrednik u Dejtonskim pregovorima) je umro i ja ne bih preporučio odlazak u bilo kakvu vojnu bazu širom svijeta - to mora da dođe iz naroda - smatra on.

Upravo ga je narod u Bosni i Hercegovini nedavno vidio u potpuno drugačijem svjetlu.

U Goraždu, pred novinarima i kamerama, Schmidt je odgovarajući na pitanje o tada aktuelnoj eventualnoj primjeni Bonskih ovlaštenja u promjeni izbornih zakona odjednom povisio ton, ljutito počeo da viče, gestikulira rukama i govori kako mu je dosta političara koji igraju političke igre.

U poređenju sa dotadašnjom slikom hladnokrvnog dugogodišnjeg njemačkog konzervativca, ovaj snimak mogao bi biti onaj po kome ga pamte stanovnici Bosne i Hercegovine - i Schmidt sa tim nema problema.

- Oni koji me znaju, znaju da je moj način komunikacije inače veoma diplomatski. Ipak, naučio sam da ljudi u BiH vole kad se stvari jasno kažu - neću tako nešto ponavljati svake sedmice, ali ako budem morao da ponavljam da stvari treba da se mijenjaju, to je dio mozaika mog posla kao jednog od, nadam se, poslednjih visokih predstavnika - zaključio je.

(DEPO PORTAL/dg)