Bilo je to poput epizode špijunskog trilera "The Bureau". Visokopozicionirani francuski obavještajac poznat samo kao "Henri M" poslan je u Peking, gdje se zaljubio u veleposlanikovu prevoditeljicu te je neprijateljima počeo slati korisne obavještajne informacije koje su bile klasificirane kao tajna. Nedugo nakon toga opozvan je, vratio se u Francusku, te je 2020. osuđen na osam godina zatvora zbog odavanja informacija stranoj državi, prenosi Jutarnji list.

Pritom, kako javlja Financial Times, zločin je počinjen prije gotovo dva desetljeća. Njegov kolega Pierre-Mare H, koji je u Kini radio do 2017., dobio je 12 godina zatvora.

Drastične kazne dio su francuske odluke da se ekstenzivnim suđenjem otkriju zlodjela, ali ista reflektira i rastući europski strah da kineske špijunske i kontraobavještajne službe predstavljaju sve veću prijetnju Europi, veću i od one koja stiže iz Rusije.

"Kineski obavještajci nisu ništa manje opasni. Štoviše, njihove špijunske operacije sada su i bolje nego ruske", potvrdio je bivši visoki dužnosnik američke CIA-e za Europu.

Financial Times ističe kako je Kina već čuvena po svojim naprednim cyber napadima, poput napada na Microsoft 2021. kada je ugroženo 30.000 organizacija diljem svijeta, a dokazano je da je napad izvela grupa pod pokroviteljstvom službenog Pekinga. Kina je, naravno, odbacila te optužbe. No, i način prikupljanja podataka direktnim ljudskim djelovanjem na terenu (HUMINT) sve je napredniji, što je na Zapadu protumačeno kao znak za uzbunu.

"Rusi se špijunažom bave još od vremena prije Sovjetskog saveza, oni to obožavaju", kaže bivši čelnik britanske obavještajne agencije MI6 Alex Younger ističući kako Kinezi imaju slabije softverske mogućnosti kada je umjetna inteligencija u pitanju, ali se opasno približavaju ruskom znanju.

Šef MI5 Ken McCallum kaže kako kineska Komunistička partija ulaže ozbiljna sredstva u razvoj špijunaže.

"Mi ovdje ne vičemo "vuk, vuk!", već je ovo ozbiljna sigurnosna ugroza", zaključuje.

Drugi obavještajac kaže kako kineska špijunaža nije slična ruskoj, te je vrlo teško reći tko je, a tko nije agent. Primjerice, ruski špijuni uglavnom su usredotočeni na visoke dužnosnike te su razvili brojne obavještajne vještine poput razbijanja kodiranih informacija kako bi doznali točno određene informacije. No, Kinezi svoj špijunski sustav razvijaju mnogo šire, pa se bave i političkim utjecajem, lobiranjem ili plasiranjem komercijalnih oglasa kojima se mijenja javno mnijenje ili prikuplja tehnološke informacije. Kineska varijanta uključuje "pristup čitavom društvu".

"Rusi katkad mogu biti nespretni i arogantni, a kineski obavještajci izbjegavaju svaku mogućnost skandala jer žele očuvati ugled "dobrih bilateralnih odnosa", kaže američki obavještajac, dodavši kako se radi o potpuno novoj paradigmi u međunarodnim obavještajnim operacijama. Takve taktike nekad mogu zakazati, pa je moguće da nekoliko istih obavještajaca nadzire istu metu, no unatoč nekim greškama i dalje su vrlo učinkoviti. Tako jedna procjena govori da se šteta od industrijske špijunaže koju provodi Kina prema američkim tvrtkama cijeni na oko 600 milijardi dolara godišnje, a EU smatra da su te operacije EU koštale 50 milijardi dolara godišnje, ali i gubitak više od 670 tisuća radnih mjesta.

"Učinkovitost je jako bitna za kineske obavještajce", kaže Nigel Inkster, također bivši direktor MI6 i strateg međunarodnih odnosa.

FT ističe kako je Europa dosad protjerala više od 600 ruskih diplomata i obavještajaca od početka invazije na Ukrajinu. No, slična situacija s Pekingom mogla bi biti značajno zahtjevnija jer će biti jako teško utvrditi identitet svih mnogobrojnih obavještajaca.

Dužnosnik FBI-a izjavio je kako je apsolutno nevjerojatan trud Kine kojeg ulažu u ovakve operacije.

(DEPO PORTAL/dg)