Dmitrij Pletenčuk nalazi se u svom uništenom uredu u zgradi gradske uprave Mikolajeva na jugu Ukrajine. Novinarima pokazuje kolekciju ruskog oružja. Ostaci ruskih raketa i kasetnih bombi posvuda su.

- Mislim da ću ovdje, kada rat završi, otvoriti bar za vojne veterane. Moj prijatelj vodio je kafić prije nego što je ubijen u Harkivu. Ove ostatke oružja mogli bismo upotrijebiti kao dekoraciju - govori za britanski The Guardian.

Pletenčukov ured danas je teška ruševina. U martu je ruski projektil pogodio direktno u zgradu regionalne uprave, stvorivši golemi krater. Tom prilikom 37 osoba je izgubilo život, a mnogo ih je ranjeno. Zaštitari na recepciji čudom su preživjeli, ali oni koji su upravo doručkovali u kantini nisu bili te sreće. Krv se slijevala po zidovima, kažu preživjeli.

- Borimo se protiv je..nih idiota. To je dobro za nas, ali loše je što oni imaju nuklearno naoružanje. Rusija se ponaša poput majmuna koji u ruci drži granatu. To je problem za cijeli svijet. Nikad ne znamo kada će nas sve raznijeti - kaže zabrinuto.

U ranoj fazi invazije na Ukrajinu ruske su trupe bile nadomak tomu da zauzmu Mikolajev, grad poznat još iz sovjetskih vremena po golemom brodogradilištu. Nakon što su pomeli Krim, okupirali su regionalnu metropolu Herson, kao i najveći dio provincija na jugu. Kremlj sada planira provesti referendum kako bi se Herson i Zaporižje pripojili Rusiji, a vjeruje se da će rezultat biti nadmoćan u korist Rusije.

Odlučujuća faza

Ukrajina je odlučna spriječiti takav razvoj događaja. Predsjednik Volodimir Zelenskij naredio je protunapad. Cilj je osloboditi Herson i ostala naselja na desnoj obali Dnjepra, ali i Krim, kojeg je Rusija anektirala 2014.

Guardian ističe kako, nakon šest mjeseci, rusko-ukrajinski rat ulazi u odlučujuću fazu. U idućih nekoliko sedmica mogla bi se odrediti budućnost ukrajinskih granica u godinama koje dolaze. Na istoku Donbasa ruske trupe i dalje napreduju, naročito prema Bakmutu i Slovjanskom, gradovima pod ukrajinskom kontrolom. Prva crta bojišnice je između Hersona i Mikolajeva, među selima i zaseocima nastanjenim civilima.

Od početka juna Ukrajina je rasporedila brojne američke raketne sisteme Himars. Oni su uspjeli uništiti četiri ključna mosta na Dnjepru, uključujući Antonovskijev most koji Herson povezuje s Oleškijim, gradom na lijevoj obali. Ruski sustavi zračne odbrane S-300 i S-400 bili su bespomoćni, nisu uspjeli zaustaviti Himarsove udare.

Savremene navođene rakete pogodile su također i hidroelektranu Kahovka, što je spriječilo prodor teških i oklopnih ruskih vozila preko tamošnjeg mosta. U zrak su dignuta brojna skladišta municije kao i zapovjedna središta. Kijev je prošle sedmice uspješno uništio zračnu luku Saki na zapadnoj obali Krima, u operaciji koja je duboko zašla iza neprijateljskih linija. Najmanje osam ruskih vojnih aviona je uništeno, a među stanovništvom kao i turistima na Krimu zavladala je panika.

Ukrajinski zapovjednici smatraju kako su sposobni odbaciti udar na Herson.

- Imamo više oružja. Nemamo ga dovoljno kako bi pobijedili neprijatelja i pokrenuli ofanzivu, ali ga imamo dovoljno za odbranu naše teritorije - rekao je proevropski parlamentarni zastupnik Roman Kostenko. Kao časnik specijalnih snaga, Kostenko je u martu zapovijedao operacijom s ciljem odbrane Mikolajeva.

Rusko povlačenje

Zahvaljujući savremenom, zapadnjačkom oružju koje je stiglo u Ukrajinu, zemlja se polako ali sigurno uspjela oduprijeti brojnim ruskim napadima.

- Nekada su na nas istovremeno ispaljivali i po 100 granata, sada ispaljuju 20. Borimo se koliko možemo. Ne moramo napasti Herson kako bi ga odbranili. Ako kontroliramo mostove, Rusi više neće imati logistiku. Ako naprave čak i pontonski most, to nam nije problem uništiti - zaključuje za Guardian.

Čini se kako su i Rusi svjesni toga. Zapadne obavještajne službe raspolažu informacijama kako je samo pitanje vremena kada će se odlučiti napustiti Herson i povući se preko rijeke. Njihovo zapovjedištvo navodno je prošle sedmice pobjeglo na sigurniju, lijevu obalu. Ruske motorizirane i zračne postrojbe počele su na tom području utvrđivati odbranu, a pojačanja pristižu s Krima.

Projektili Himars imaju doseg od oko 80 kilometara. Krajem jula njima je raznijet vojni teretni vlak nedaleko Hersona. Rusija je stoga odlučila povući dio snaga, a dio "ukopati" u rovovima kao i u nekadašnjim porodičnim kućama.

Kako analizira Guardian, administracija američkog predsjednika Joea Bidena zasad odbija snabdjeti Ukrajinu taktičkim ATACMS raketama koje se mogu koristiti u Himars sistemima, a koje bi mogle imati doseg gotovo 300 kilometara. Vjeruje se kako se na taj način želi izbjeći za svijet krajnje nepoželjan scenarij da Ukrajina napadne direktno na rusku teritoriju. Zelenskij odbija tu mogućnost i kaže kako mu nije cilj napasti Rusiju već samo odbraniti zemlju. Pentagon pomno motri situaciju.

No, Ukrajina smatra kako okupirani poluotok Krim nije Rusija te je legitimna meta.

- Da imamo rakete ATACMS, mogli bismo pogoditi most između Krima i Rusije. To bi značajno poboljšalo našu situaciju na jugu - objašnjava Kostenko.

On vjeruje kako je sistem Himars "game changer", odnosno oružje koje bi moglo značajno promijeniti tok rata.

- Ukrajinski vojnici jako su ponosni na naše sposobnosti kada vide efekat ovog sistema. To je važno za borbeni moral. Ove rakete možemo koristiti za uništenje brojnih ruskih vojnih kampova - kazao je novinarima Roman Lozinski, Konstenkov kolega u parlamentu koji se još od februara nalazi na južnoj bojišnici.

Slijedi ukrajinska protuofanziva

Do ukrajinskih napada ovim raketama, Rusija je bila sposobna svakodnevno granatirati Mikolajev, grad u kojem je do rata živjelo pola miliona ljudi, a sada ih je oko 240 hiljada. Ruske rakete uništile su škole, državni univerzitet, hotele i restorane. Pobijeno je više od 120 ljudi, ozlijeđeno ih je 534, a stradala su i djeca. Granate su oštetile gradski sistem vodosnabdijevanja. Stanovnici sada stoje u redovima kako bi se na priručnim pumpama snabdijeli pitkom vodom, noseći kanistere od pet litara.

Jedna od njih, 79-godišnja Irina Moroz, rekla je kako ruskog predsjednika Vladimira Putina sada zove Putler, uz aluziju na Hitlera.

Guverner Mikolajeva Vitalij Kim slaže se da je ukrajinska proutofanziva samo pitanje vremena.

- Nadam se da će se to dogoditi što je prije moguće. Zapovijeđeno nam je da vratimo našu teritoriju i odbranimo svoj narod. Zapad bi nam mogao malo više pomoći kada bi nam poslao još teškog naoružanja - kazao je dodavši da je taktika Kremlja "teroristička". Istaknuo je da ruski vojnici ciljano ubijaju civile kako bi slomili u narodu volju za otpor, no to se ne događa.

- Ukrajinski vojnici imaju prednost jer ruski vojnici ne žele umrijeti u ovom ratu, a mi smo spremni učiniti sve za odbranu domovine.

(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL/md)