Prije godinu dana, talibani su upali u afganistanski glavni grad Kabul, dok su strane snage žurno završile svoje povlačenje, piše BBC, a prenose Vijesti.ba.
Govoreći u ime Talibana u to vrijeme, Zabihulah Mudžahid je dao niz obećanja za novu vladu.
Postavlja se pitanje, dakle, da li je režim ispunio svoja obećanja?
Ograničenja za žene
- Dozvolit ćemo ženama da rade i uče... žene će biti vrlo aktivne, ali u okviru islama- poručeno je tada.
Prethodni talibanski režim, 1990-ih, ozbiljno je ograničio slobodu žena - a od preuzimanja vlasti od strane talibana prošle godine, niz ograničenja ponovo je nametnut ženama u Afganistanu.
Na snazi su propisi o odjeći i zakoni koji zabranjuju pristup javnim površinama bez muškog staratelja.
U martu su škole ponovo otvorene za novu školsku godinu, ali su talibani poništili ranije obećanje i djevojčicama trenutno nije dozvoljeno da pohađaju srednju školu.
Obrazovanje za djevojčice
Naime, ono što se dešavalo jeste da su Talibani krivili nedostatak učiteljica i potrebu da se uredi razdvajanje objekata.
Prema UN-u, ovo je uticalo na oko 1,1 milion učenika i izazvalo je široku međunarodnu kritiku.
Dozvoljeno je osnovnoškolsko obrazovanje za djevojčice.
Učešće žena u radnoj snazi
Neki javni univerziteti ponovo su otvoreni i za muškarce i za žene u februaru. Ali učešće žena u radnoj snazi opalo je od talibanskog preuzimanja prošlog ljeta, prema Svjetskoj banci.
Učešće žena u radnoj snazi poraslo je sa 15 posto na 22 posto u nešto više od jedne decenije, između 1998. i 2019. godine.
Međutim, s obzirom da su talibani nametnuli više ograničenja na kretanje žena izvan kuće od njihovog povratka na vlast, postotak žena koje rade u Afganistanu se smanjio na 15 posto 2021.
U izvještaju Amnestyja u julu navodi se da su talibani "desetkovali prava žena i djece" u Afganistanu. U njemu je naglašeno zlostavljanje i mučenje nekih žena koje su učestvovale u protestima protiv novih ograničenja koja su im nametnuta.
- Radit ćemo...u cilju revitalizacije naše ekonomije, naše rekonstrukcije, našeg prosperiteta - poručeno je.
U junu je Vijeće sigurnosti UN-a izvijestilo da se avganistanska ekonomija smanjila za oko 30-40 posto od preuzimanja vlasti od Talibana u avgustu prošle godine.
Procjena službenog tijela koje nadzire napore za rekonstrukciju u Afganistanu koje finansiraju SAD zaključila je da iako dio međunarodne pomoći i dalje pritiče u zemlju, ekonomski uslovi ostaju "strašni".
Smeđi šalovi i crni ogrtači
Kada se stigne u međunarodnu zračnu luku Kabul, prvo što se primijeti su žene, odjevene u smeđe šalove i crne ogrtače, koje udaraju pečate u putovnice. Zračna luka, koja je prije godinu dana bila poprište panike mase ljudi koji su očajnički željeli pobjeći, sada je mnogo tiša i čišća. Redovi bijelih talibanskih zastava vijore se na ljetnom povjetarcu, reklamni panoi starih poznatih lica su prefarbani, piše BBC.
Što se nalazi iza ulaza u zemlju koja je preokrenuta naglavačke brzim talibanskim preuzimanjem vlasti?
Poruke su, u najmanju ruku, zapanjujuće.
- Žele da svoj posao prepustim bratu - piše jedna žena na platformi za razmjenu poruka.
- Zaslužili smo naše položaje svojim iskustvom i obrazovanjem, ako to prihvatimo, to znači da smo izdale same sebe - izjavljuje druga žena.
Ženama koje su u radile u Ministarstvu financija, prošloga je kolovoza naređeno da odu kući. Talibanski su im dužnosnici tada rekli: "Pošaljite životopise svojih muških rođaka koji se mogu prijaviti za vaš posao".
Sada su osnovale grupu od 60-ak članova.
- Ovo je moj posao. Marljivo sam i teško radila više od 17 godina da dobijem ovaj posao i završim magisterij. Sada smo se vratile na nulu - kazala je žena koja je u strahu tražila da joj se sakrije identitet.
Uspjela pobjeći
Za BBC je govorila Amina Ahmady, bivša glavna direktorica Uprave koja je uspjela pobjeći.
- Gubimo svoj identitet - kazala je ona.
Veliki naslov njihove skupine, "Žene vođe Afganistana", daje im snagu. Ono što žele je njihov posao.
Talibanski dužnosnici kažu da žene još uvijek rade. One koje zaista rade uglavnom su medicinsko osoblje, nastavnici i zaštitari, uključujući one u zračnoj luci. Talibani također naglašavaju da su žene, koje su nekoć imale oko četvrtinu državnih poslova, još uvijek plaćene.
Bivša državna službenica Ahmadi ispričala je kako ju je na ulici zaustavio talibanski čuvar koji je kritizirao njezin hidžab iako je bila potpuno pokrivena.
- Imaš važnijih problema za rješavati od hidžaba - uzvratila mu je.
Osamnaestogodišnji Noor Mohammad i 25-godišnji Ahmad neprestano zamahuju srpovima kako bi očistili preostalu mrlju žita.
- Ove godine ima mnogo manje pšenice zbog suše - primjećuje Nur, a na njegovom licu vide se znoj i prljavština.
- Ali to je jedini posao koji sam mogao naći - dodaje.
Cijeli dan su na njivi za dva dolara dnevno.
- Studirao sam elektrotehniku, ali sam morao prekinuti studij da bih uzdržavao svoju obitelj. Prodao sam svoj motor da bih otišao u Iran, ali nisam mogao naći posao - objašnjava.
Sezonski rad
Sezonski rad u susjednom Iranu nekada je bio odgovor za one u jednoj od najsiromašnijih pokrajina u Afganistanu. Ali posao je presušio i u Iranu.
- Pozdravljamo našu braću talibane, ali trebamo vladu koja nam daje mogućnosti - kaže Nur.
- Siromaštvo i glad također su borba i veća je od pucnjave - dodao je Nur.
U dva najudaljenija okruga Gora (Ghora) vlada gladi i veliko siromaštvo. Ceste su loše, jako se teško pristupa bolnicama, školski sistem loše funkcionira.
- Afganistanu je potrebna pozornost. Moramo spašavati ljudske živote i to ne treba miješati politiku - kaže mladi talibanski direktor zdravstva sa sveučilišnim obrazovanjem Abdul Satar Mafak (Mafaq).
- Talibani su zatvorili srednje škole - kazala je osamnaestogodišnja Sohaila što ima goleme posljedice na mlade ambiciozne tinejdžerice poput nje.
Većina srednjih škola je zatvorena, po nalogu talibanskog vrha ultrakonzervativnih svećenika, iako su mnogi Afganistanci, uključujući talibanske članove, pozvali na njihovo ponovno otvaranje.
- Ja sam 12. razred, ako ne diplomiram, ne mogu ići na sveučilište - poručila je.
(Vijesti.ba, DEPO PORTAL/mr)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook
Komentari - Ukupno 36
NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!