Kako raste broj oboljelih od COVID-19, mnogi zaraženi građani i članovi njihovih porodica u nedoumici su - kome se obratiti nakon što test pokaže da su pozitivni na SARS-CoV-2, koliko traje izolacija vakcinisanima, a koliko onima koji nisu, moraju li u izolaciju i članovi porodice i koliko dana?

Nakon što test pokaže da je osoba koja ima simptome COVID-19 zaista i inficirana koronavirusom, ona o tome, kako kaže dr. Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, putem telefona obavještava svog ljekara porodične medicine, piše Faktor.

- Uvidom u e-karton ljekar se informiše kakav je vakcinalni status osobe i na osnovu toga, te kliničke slike koju pacijent ima, savjetuje dalje korake - koju terapiju izumati i da li ga treba uputiti u Covid-ambulantu na snimanje pluća. U svakom slučaju zaražena osoba ne treba dolaziti u ambulantu porodične medicine. Naravno, treba naglasiti da inficirana osoba, ukoliko mora otići do Covid-ambulante, treba nositi masku i držati distancu od dva metra od ostalih osoba - govori Kurtagić-Pepić.

Što se tiče izolacije, ona za sve inficirane osobe koje su potpuno vakcinisane (dvije doze), prema riječima epidemiologinje, traje sedam dana.

- Članovi porodice zaražene vakcinisane osobe, ukoliko su također vakcinisani, ali nemaju nikakve simptome infekcije, nastavljaju sa normalnim životom, s tim da nose maske i prate svoje zdravstveno stanje. Ako nisu vakcinisani, preporučuje se izolacija. Naglasila bih da zaražena osoba treba biti izolirana u drugu prostoriju od ostalih ukućana ili po mogućnosti u drugi stan te da nema kontakte ni sa kim sedam dana od početka simptoma - govori Kurtagić-Pepić.

Onima koji nisu vakcinisani izolacija traje deset dana, s tim da konačnu odluku, kako kaže epidemiologinja, ipak donosi ljekar na osnovu trenutne kliničke slike i kompletnog zdravstvenog stanja osobe.

- To su okvirne preporuke, ali ono što treba naglasiti jeste da je svaki pacijent priča za sebe i da svakom pacijentu ljekar posebno pristupa te na osnovu njegovog trenutnog, ali i ranijeg zdravstvenog stanja, donosi konačnu odluku i o terapiji i o trajanju izolacije - objašnjava Kurtagić-Pepić.

Kako je COVID-19 virusno oboljenje, liječenje je simptomatsko.

- Ako osoba ima probavne smetnje, praćene proljevom, uključuje se nadoknada izgubljene tekućine. Osobi se propisuju preparati koji su za to poput Linexa, Enterofuryla, a savjetuje se i dijeta. Ako pacijent povraća, potrebno je smiriti želudac, pa se, prema težini kliničke slike, uključuju Ranibos, Ranisan, Pylomid. I u ovom slučaju nadoknada tečnosti vrlo je važna. Za tepmeraturu se daju Paracetamol, a ukoliko temperatura ne spada (u 95 posto slučajeva kod COVID-19 Paracetamol djeluje), propisuje se Brufen. Diklofenak (Voltaren) se izbjegava - objasnila je Kurtagić-Pepić i dodala kako se pacijent, nakon što se simptomi infekcije povuku, ne mora ponovo testirati.

Epidemiologinja kaže kako ni u kom slučaju na svoju ruku ne treba uzimati antiobiotike.

- Antibiotik može propisati samo ljekar i to u slučaju plućne infekcije, i to ne odmah, nego kasnije po procjeni ukoliko se radi o upali pluća što potvrđuje rentgen. Osim medikamentozne terapije, inficirana osoba treba unositi što više vitamina, svježeg voća i povrća, ali i vitaminske preparate ako to ljekar savjetuje, i naravno što više tečnosti u vidu svježe cijeđenih sokova, biljnih čajeva i čiste izvorske vode - zaključila je Kurtagić-Pepić.

(DEPO PORTAL/dg)