Brojke novooboljelih iz dana u dan rastu i u Bosni i Hercegovini, a stručnjaci predviđaju kako bismo se sa vrhuncom novog vala koronavirusa mogli suočiti već u drugoj polovini augusta ili početkom septembra, a onda ponovo poslije Nove godine.

Ono po čemu se ovaj ljetni val razlikuje od prethodnih je blaža klinička slika koju daju omikron varijante koronavirusa iako, kako kaže dr. Andrea Jurić, epidemiologinja i direktorica Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona, za neke ljude i dalje mogu biti kobne.

Mjere opreza

- Iako ne možemo govoriti o opterećenosti zdravstvenog sistema, bolnički kreveti se polako pune. Nije ovo vrhunac vala, brojke će i dalje rasti u narednim sedmicama, ali se nadamo da to neće uzrokovati značajnije probleme u zdravstvenom sistemu - navodi Jurić.

Dodaje "kako mjere opreza i dalje ostaju iste kao i za ranije varijante koronavirusa, a to su - fizička distanca ako je moguća, ako ne nošenje maske, izbjegavanje gužvi, redovno prozračivanje prostorija u kojima se boravi, često pranje ruku i imunizacija".

- Vakcinacija protiv COVID-19 i dalje ostaje primarna preporuka struke, iako je interes posljednjih mjeseci znatno opao. Ono što bih istakla jeste da se u narednim mjesecima, kako brojevi novooboljelih budu rasli, ne očekuje uvođenje nikakvih restriktivnih mjera, takvo nešto nije u planu - ističe Jurić.

Kaže kako se u Zapadnohercegovačkom kantonu posljednjih dana bilježi znakovit broj oboljelih, ali da te brojke ne pokazuju pravo stanje.

- Na jednu zaraženu prijavljenu osobu sigurno dolazi još deset neprijavljenih, a razlog je što neki, a tu prije svega mislim na one iz privatnog sektora, ne mogu sebi osigurati duga bolovanja. Oni koji se prijavljuju uglavnom imaju ozbiljniju kliničku sliku - objašnjava Jurić.

Navodi kako je na osnovu rezultata od početka pandemije koje je dobila struka jasno da u rizične grupe od obolijevanja i težih oblika zaraze spadaju kardiovaskularni i bolesnici disajnog sistema, dijabetičari i pretile osobe.

- Zbog toga je i uvedena četvrta doza vakcine, a namijenjena je rizičnim grupama, a to su osobe starije od 60 godina, hronični bolesnici i oni sa narušenim imunitetom. Moja preporuka bila bi da se ljudi imuniziraju klasičnim vakcinama s mrtvim virusom iz razloga što su te vakcine u upotrebi već 60-ak godina i od njih je manja mogućnost nuspojava. Osim toga, većina mutacija dogodila se na Spike proteinu (S protein), a znamo da su sve mRNA vakcine rađene upravo na Spike proteinu. Klasične vakcine sadrže cijeli virus koji je umrtvljen i koji se unosi u organizam - naglašava Jurić.

Važnost vakcinacije

Epidemiologinja je istakla kako bi svi, a posebno rizične grupe stanovništva, trebali shvatiti važnost vakcinacije protiv COVID-19.

- Osim COVID-19, u narednim mjesecima stižu i druge respiratorne bolesti, poput sezonske gripe, a s ozirom da se ne možemo pohvatili ni stopom redovne vakcinacije kojom se sprečavaju određene bolesti, mogli bismo imati izazovnu zimu. U nekim dijelovima BiH, stope redovne vakcinacije za pojedine bolesti nalažost su i ispod kritičnog nivoa. To znači da bismo se, ako se brojke imunizirane djece ne povećaju, u narednom periodu, osim COVID-19 i sezonskih respiratornih bolesti, mogli susresti i sa vakcinopreventabilnim bolestima koje su davno iskorijene zahvaljujući upravo vakcini, a koje za starije osobe mogu biti opasnije nego za djecu – kaže Jurić.

Na kraju savjetuje da se ljetni period i dostupnost raznovrsnog voća, povrća, meda i drugih pčelinjih proizvoda, iskoristi za jačanje imuniteta, kako bismo što spremniji dočekali zimu.

- Vrlo je važno, koliko je ko u mogućnosti, povesti računa o prehrani, ali i u konsultaciji sa svojim ljekarom, uključiti i dodatne preparate za jačanje imuniteta. Ne možemo utjecati na obuhvat i jačinu virusa, ali zato možemo na vlastiti imunitet – poručila je Jurić.

(Faktor, DEPO PORTAL/mr)