Posljednjih dana pažnja u našoj regiji bila je najviše na Kosovu. I prije a pogotovo nakon barikada Kosovo i Bosna i Hercegovina idu u jednu rečenicu. U paragrafu su Srbija i Rusija. U fus noti zapadne zemlje.

Čini se da će Srbija biti prinuđena da krene u denacifikaciju Balkana, napisa poslanik SNS-a Vladimir Đukanović, napisa pa se izvinu, naručito stranačkom šefu i predsjedniku istočnih susjeda Aleksandru Vučiću.

A zapadni mediji među kojima i The Telegraph objavljuju i analize. Bivši ministar odbrane Ujedinjenog Kraljevstva smatra da su Kosovo i BiH moguća nova poprišta.

“EU bi trebala ponuditi trenutni privremeni pristup svojim tržištima i svojim strukturnim fondovima. Status kandidata bi Crnoj Gori, Kosovu i BiH pružio bolju zaštitu. Slabi pravosudni i pravni sistemi trebaju ojačati. (…) Hiljade su ubijene u posljednjem sukobu na Balkanu. Zar zaista moramo ponovno gledati kako granate padaju na Sarajevo i Prištinu prije no što Zapad ponovno reagira”, upitao je on.

Bivši britanski ministar jeste upravu kada ukazuje na to da EU i Zapad u cjelini nije dovoljno angažovan na Balkanu, smatra Sonja Biserko iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

“Već godinama, zato što su tolerisali ponašanje lokalnih lidera i približavanje drugim agendama, u čemu se otišlo prilično daleko. Projekat slavenske, odnosno pravoslavne federacije, vrlo je prijemčiv za srpske nacionalne elite, zbog čega Balkan i jeste jedna ranjiva zona”, naglasila je Biserko.

Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava na popis rizičnih zemalja uz BiH i Kosovo dodaje i Crnu Goru, a poziciju Srbije naručito ističe, iako sa žaljenjem konstatuje da Srbija trenutno svoju neutralnost vezuje uz Rusiju.

“Lukašenko je nedavno izjavio da ona treba da se odluči na kojoj stolici sjedi, a to je sigurno indirektna poruka i samog Putina. Srbija se u tom pogledu nalazi u jednoj vrlo nepogodnoj situaciji. Teško joj se odreći podrške Zapada jer živi od svih tih finansija i investicija, a sa druge strane, Rusija je strašno iflitrirana kroz crkvu, kroz vojsku i druge bezbjednosne strukture”, napominje Biserko.

Mogućnost ratnih sukoba isključuje bivši visoki predstavnik u BiH, Wolfgang Petrič, ali ne i terorističke napade.

Opširnije u priči Rasima Pavice ovdje

(N1/ DEPO PORTAL/mr)