Izvor: Detektor.ba

Piše: Azra Husarić Omerović

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt iskoristio je ove sedmice svoje ovlasti i nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, dva mjeseca prije izbora predstavljajući ih kao “paket transparentnosti“, koji će doprinijeti fer i poštenijem izbornom procesu.

On je tokom obraćnja, na kojem nije bio dozvoljen ulazak novinarima i postavljanje pitanja, saopćio kako nameće tehničke izmjene Izbornog zakona, ali da će nametnuti i druge, ukoliko se političari u BiH ne dogovore.

“Ovo nije neki prijateljski prijedlog, to je njihov posao i njihova odgovornost. Pozvao bih da napuste igre hoće li učiniti visoki predstavnik, neće li i šta će uraditi, nego uradite, ne čekajte da uradi neko drugi. Ako ne uspijete uraditi, onda u skladu s ovlastima iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, ja ću preuzeti odgovornost“, kazao je tokom obraćanja.

Odluku je donio nakon što je ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR), dva dana zaredom, održavan protestni skup građana, koji su se protivili nametanju izmjena Izbornog zakona tokom izbornog procesa i u obliku o kojem je špekulisano u medijima, na način da postoji izborni prag od tri posto pri izboru delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije i osiguranja da se delegati iz reda hrvatskog naroda isključivo biraju u kantonima u kojima su Hrvati većina.

Organizacija koja prati regularnost izbora Transparency International u BiH, saopćila je kako oštro osuđuju nametnje izmjena Izbornog zakona i da ga smatraju nepomirljivim sa demokratskim principima.

“Nametanje izmjena Izbornog zakona, pa i samo ‘tehničkih’, samo dva mjeseca prije održavanja izbora, predstavlja kršenje osnovnog principa da se propisi koji utiču na provođenje izbora ne mijenjaju nakon njihovog raspisivanja“, stoji u saopćenju.

Dario Jovanović iz Koalicije “Pod lupom“ smatra kako na izmjene treba gledati kao pozitivno rješenje ”bolje ikad nego nikad“, ali da misli da će biti problema u sprovedbi zakona.

“Ostaje pitanje same sprovedbe tog zakona. Mi sada imamo kulturu nekažnjavanja koja dovodi do toga da ljudi nisu jednaki pred zakonom i pitanje je da li će te povećane sankcije išta značiti ako se one ne izriču, odnosno zakon ne sprovodi”, kaže on.

Za njega je sporno što je teret dokazivanja nepriavilnosti trenutno više na prijaviteljima nego institucijama i izražava bojazan da će tako ostati i sa donesenim izmjenama.

„Mi smatramo da bi CIK trebao biti proaktivniji, a ako nema kapacitete, onda da ih obezbijedi, da se uhvati u koštac sa izbornom nepravilnosti“, kaže Jovanović.

Izmjene izbornog zakona objavljene su na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika u BiH 27. jula, od kada je Zakon i stupio na snagu.

Ovo je pet stvari koje trebate znati o izmjenama.

CIK dobija veće ovlasti i strožije sankcije

Prema izmjenama Izbornog zakona, Centralna izborna komisija BiH (CIK) sada ima ovlasti da naredi izbornoj komisiji, centru za birački spisak, biračkom odboru i centrima za brojanje, da poduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti.

U skladu s ovim izmjenama, CIK-u je izmijenjena i ovlast kojom može izreći novčanu sankciju i do 30.000 konvertibilnih maraka (KM) političkom subjektu, što je tri puta veća kazna u odnosu na najvišu kaznu iz ranijeg zakonskog okvira. Ovom izmjenom zakona, kandidati će snositi novčane kazne od tri do 15 hiljada KM za kršenja odredbi zakona, dok je ranije ta kazna iznosila od jedne do pet hiljada.

Zaposleni ili angažovani u izbornoj administraciji sada će snositi novčane sankcije u iznosu od 600 KM do tri hiljade, što je također tri puta veća kazna u odnosu na ranije kaznene odredbe Izbornog zakona BiH, gdje su kazne iznosile od 200 KM do jedne hiljade.

Odgovorne osobe političkih stranaka, koalicija ili neovisni kandidati, sada će se kažnjavati za kršenje zakona u iznosu od 600 KM do 15 hiljada KM, dok je ranije najviša kazna bila pet hiljada KM.

Prema ovim dopunama, kaznit će se i onaj ko obeća novčanu nagradu ili drugu materijalnu korist za glasanje ili prijetnju članovima drugih političkih subjektata. Ranije je zakon obuhvatao samo novčanu nagradu, dok obećavanje drugih materijalnih koristi nije bilo regulisao.

Jovanović je mišljenja da će strožije kazne sprečavati nepravilnosti ali da su za značajno smanjenje potrebna kažnjavanja.

Druge ovlasti, poput uklanjanja imena kandidata sa kandidatske liste, ukoliko utvrdi da je lično odgovoran za povredu zakona i poništenje ovjere političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata, ostale su neizmjenjene.

Prema ranijem Izbornom zakonu, novčana sankcija nije prelazila 10.000 KM, a zabrana za angažovanje osoba nije obuhvatala i centre za brojanje glasova.

Izvršna direktorica Transparency Internationala, Ivana Korajlić, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BRIN BiH) kaže kako je od svih izmjena povećanje sankcije za nju jedino pozitivno rješenje, a da su sve ostale navedene izmjene “samo površno regulisani problemi“.

“Jedino povećanje sankcija možemo gledati kao pozitivno rješenje ove izmjene, ali ni za njih ne znamo kako će se u konačnici sprovoditi“, kaže ona.

Povećana kontrola biračkih odbora

Izmjenom su se zabrane proširile i na, do sada zapostavljene, biračke odbore. Članovima biračkih odbora je sada zabranjeno lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, nezavisnog kandidata ili liste nezavisnih kandidata, kao i zloupotreba u radu biračkog odbora ispred jednog političkog subjekta fiktivnim predstavljanjem u ime drugog političkog subjekta, kojem to mjesto u odboru nije pripalo.

Ovom dopunom zakona reguliše se dosadašnja praksa trgovine mjestima u biračkim odborima, koja se nije mogla zakonski sankcionisati, a bila je povod za zloupotrebu izborne volje glasača. Dogovorom ili prodajom mjesta u biračkim odborima, politički subjekti su ranije postavljali svoje članove na ta mjesta, čineći u nekim mjestima jednostranačke biračke odbore, što je omogućavalo apsolutnu kontrolu izbornog rezultata.

“Zabranjena je zlouporaba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem kako je propisano člankom“, navedeno je u izmjeni Izbornog zakona.

Ovim je zabranjeno lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata, o čemu je BIRN BiH ranije izvještavao kroz analizu o trgovini mjestima u biračkim odborima i popunjavanjem istih od strane jedne političke partije.

Prema jednoj od analiza, BIRN BiH je dokazao da je kandidat iz Jasenice kao član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a kasnije i kandidat iste stranke, tokom izbora 2016. godine bio član biračkog odbora ispred Pokreta demokratske akcije (PDA).

Jovanović kaže kako je trgovina mjestima u biračkim odborima jedan od problema na koji su oni godinama, kao Koalicija ”Pod lupom“, ukazivali. Posebno ističe pohvalu za izmjenu dijela Izbornog zakona koji sada prepoznaje i političke subjekte koji delegiraju članove biračkih odbora.

“Poveznica koja je nama bila vrlo važna između člana biračkog odbora i subjekta ispred kojeg on dolazi, da se i subjekt sankcioniše kao nalogodavac te nepravilnosti“, objašnjava on.

Za kršenje ovog dijela zakona, sada će članovi biračkih odbora snositi novčanu kaznu u iznosu od 600 do tri hiljade KM, dok će politički subjekt, u čije ime je imenovan član biračkog odbora, sada snositi kaznu u iznosu od tri do deset hiljada KM.

Korajlić kaže kako je sistemsko rješenje izbora članova biračkih odbora i lokalnih izbornih komisija preporuka i svih međunarodnih organizacija, ali da su nametnute izmjene tretirale pogrešno neke od bitnih odredbi.

“Kad pričamo o biračkim odborima, koji će konkretnije uvesti zabranu trgovine mjestima u biračkim odborima i zloupotrebe podataka i iskaza u vezi s pripadnošću pojedinim stranaka i subjektima, međutim, nisu riješena ostala pitanja koja se tiču samog načina izbora članova, kriterijuma za lokalne izborne komisije“, kaže Korajlić.

Nastavak teksta čitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)