Evropu sve više pogađaju talasi ekstremne vrućine, uzrokovani klimatskim promjenama. Koja rješenja sa drugih kontinenata bi se mogla primijeniti protiv negativnih efekata?

Zemlje Evrope pripremaju se za talas vrućine koji će zahvatiti njihov kontinent naredne sedmice. Očekuju se rekordne temperature. Klima na ovom kontinetu mijenja se rekordnom brzinom i to izaziva veliku zabrinutost, piše DW.

U Španiji, gdje su temperature skočile iznad 40 stepeni Celziusa, vlasti su upozorile na zdravstveni rizik koji proizilazi iz izlaganja ekstremnoj vrućini i pozvale ljude da se drže hlada i klimatiziranih prostora kao i da piju velike količine vode.

“Talas vrućine će zahvatiti velike dijelove Evrope i jako će se intenzivirati”, rekla je glasnogovornica Svjetske meteorološke organizacije Clare Nullis na brifingu za novinare u utorak u Ženevi.

Kako se efekti klimatskih promjena nastave pogoršavati i s obzirom da ekstremne ljetne vrućine sve više postaju norma u Evropi, upozorenja poput ovih neće više predstavljati iznimku. Blaga klima ovog kontinenta brzo se mijenja, a to donosi bezbroj izazova.

Ovi problemi su poznati u onim područjima svijeta koja su najsklonija vrućini. Mnoga rješenja, razvijena u borbi protiv vrućine, mogla bi se koristiti i u Evropi.

Promjena načina na koji živimo i radimo

Mnogi ljudi u Evropi još uvijek nisu svjesni opasnosti koje visoke temperature predstavljaju za zdravlje. Britanska nacionalna zdravstvena služba poziva javnost da promijeni svoje navike, izbjegavajući sunce između 11 i 15 sati i nauči uočiti rane znakove toplotnog udara.

U regijama pogođenim vrućinom širom svijeta koriste se još opsežnije kampanje podizanja svijesti kako bi se ljudi potaknuli da promijene navike u radu, druženju i bavljenju sportom tokom opasno vrućih razdoblja.

Ahmedabad u zapadnoj Indiji, koji je redovno izložen ekstremnim toplotnim udarima, razvio je niz akcionih planova kojima se koordiniraju mjere državnih vlasti i lokalnih zajednica. Upozorenja o toplotnim udarima se dostavljaju putem TV-a, radija i tekstualnih poruka, a na javnim se mjestima daju informacije sa specijalnog hotline-a. Zdravstveni radnici imaju zadatak doprijeti do najosjetljivijih grupa; poslodavci se pozivaju da osiguraju hlad i odmor za radnike, od kojih mnogi rade na otvorenom. Hramovi u Indiji, biblioteke i autobusne stanice prenamijenjeni su u rashladne centre i punktove na kojima se distribuira voda.

Poslodavci u Evropi morat će promijeniti svoje stavove prema radu na otvorenom ili u slabo prozračenim prostorima, čak i ako to ide na štetu produktivnosti. Njemački sindikati već su predložili da bi tokom posebno vrućih dana radnici trebali imati pravo na produženu pauzu za ručak na mjestima zaštićenim od sunca i vrućine.

“Poslodavci moraju zaštititi svoje radnike, a i vlade moraju osigurati da radnici dobiju zaštitu… bilo da se radi o siesti, fleksibilnom radnom vremenu, ranijem početku ili češćim pauzama”, kaže za DW Sari Kovats – profesorica na London School of Hygiene and Tropical Medicine.

Ostatak teksta čitajte ovdje

(DW, DEPO PORTAL/mr)