HDZ BiH zakonski štiti vrtoglave zarade kladionica i kockarnica koje nude jednu od društveno najpogubnijih profitnih djelatnosti u Federaciji BiH, odbijajući da se na velik njihov dio uvede porez. Nacional je proteklog tjedna istražio tu temu koju je u nedavnom intervjuu Nacionalu reaktualizirao predsjednik SDA Bakir Izetbegović te otkrio kako se stotine milijuna eura, umjesto u proračun Federacije BiH, slijevaju u džepove vlasnika kladionica u tom BiH entitetu.

Dogodilo se to zato što je HDZ BiH, s još nekim strankama, još 2017. srušio zakon o oporezivanju svih kladioničarskih i kockarskih dobitaka i time podržao neoporezivanje velikog dijela djelatnosti koja, samo u Federaciji BiH, sustavno uništava desetke tisuća obitelji, tjerajući njihove članove u kockarsko-dužničko ropstvo. Istodobno, izvori koji prate te netransparentne poslove i njihove pogubne socijalne posljedice, izjavili su Nacionalu kako je “javna tajna” da kladionice političkim strankama obilato uzvraćaju za tu zakonsku zaštitu, što se može zaključiti već i po neskrivenoj bliskosti nekih vlasnika kladionica s visokim dužnosnicima HDZ-a BiH i HDZ-a iz Hrvatske.

Povrh toga, kako su pisali mediji, Renato Korać, vlasnik Premier World Sporta, jedne od najvećih kladioničarskih tvrtki u BiH, dao je prošle godine Zdravku Mamiću golem iznos od 44,5 milijuna kuna kako bi taj bjegunac od hrvatskog pravosuđa podmirio dug i tako izbjegao ovrhu imovine u Hrvatskoj.

Klađenje i kockanje prava su pošast u susjednoj državi. Prihodi od te djelatnosti samo u Federaciji BiH uvelike nadmašuju prihode od klađenja u Hrvatskoj, a Federacija BiH europski je rekorder po broju kladioničarsko-kockarskih mjesta u odnosu na broj stanovnika: na oko 2,9 milijuna stanovnika u 2020. godini, u Federaciji BiH bilo je 2119 uplatnih mjesta, što znači da je po jedna kladionica na svakih, otprilike, 1300 stanovnika. No ti podaci su još i porazniji kad se zna da je klađenje i kockanje vrlo popularno i online, pa je ta djelatnost jedna među rijetkima koja je, djelomice, radila i tijekom lockdowna.

To, međutim, vladu Hercegovačko-neretvanske županije, kojom suvereno vlada HDZ BiH, nije spriječilo da 200 tisuća konvertibilnih maraka, što je oko 800 tisuća kuna i čak petina novca ukupne svote za potporu tvrtkama u lockdownu isplati – kladionicama. Svota dodijeljena nekim mostarskim kladionicama pritom bila je veća od potpore isplaćene vrtićima, na što su neki psihijatri upozoravali, ali bez uspjeha.

Iznosi su zapanjujući: prema podacima Porezne uprave FBiH objavljenima u medijima, građani tog entiteta u proteklih pet godina na klađenje i kockanje potrošili su više od osam milijardi konvertibilnih maraka, odnosno četiri milijarde eura, ili oko trideset milijardi kuna. Iznosi potrošenog novca rastu iz godine u godinu, a nisu bitnije pali ni u protekle dvije godine pandemije: u protekloj godini, 2021., ukupan promet kladionica i kockarnica u Federaciji BiH iznosio je približno 1,6 milijardi KM, što je 18 posto više nego 2020., kada je ostvareno 1,35 milijardi KM prometa.

Najviši je promet bio u godini prije pandemije, 2019, s prometom od 1,75 milijardi KM, dok je 2018. bio 1,71 milijardu, a 2017. oko 1,65 milijardi konvertibilnih maraka. Na sportsko klađenje pritom ne otpada ni petina ukupnog iznosa: prema nekim analizama, više od osamdeset posto novca koji ostave u kladionicama, građani potroše na utrke pasa ili, pak, klasičnu kocku, takozvano RNG klađenje, što je akronim od engleskog izraza “random number generator” koji označava klasične igre na sreću, u kojima dobitak ovisi o slučajnom odabiru brojeva.

Prema sadašnjem Zakonu o igrama na sreću Federacije BiH, od svog tog iznosa oporezuje se tek oko četvrtine, dok više od 75 posto ne podliježe nikakvom porezu: dobici niži od 100 KM, kakvih je uvjerljiva većina, ne oporezuju se. Mediji su izračunali da je proračun Federacije BiH samo 2019., u kojoj je isplaćeno ukupno 1,33 milijarde KM dobitaka do 100 KM, oštećen za više od 130 milijuna KM, odnosno deset posto, koliki bi porez trebao biti. Riječ je o iznosu od enormnih pet posto proračuna Federacije BiH koji je 2019. iznosio nešto više od 2,6 milijardi KM.

Već godinama traje parlamentarna bitka, u kojoj Vlada Federacije BiH pokušava promijeniti postojeći Zakon o igrama na sreću, i to donekle po uzoru na hrvatski zakon, kako bi se dobici na kladionicama i kockarnicama progresivno oporezivali, ali tako da početna porezna stopa za sve dobitke niže od 100 KM bude deset posto. Time bi proračun Federacije BiH dobio goleme svote novca koje sada odlaze vlasnicima kladionica.

Također, prijedlog Vlade FBiH bio je da kladionice porez plaćaju mjestima u kojima imaju poslovnice, odnosno uplatna mjesta, a ne prema sjedištu tvrtke, kako je sada slučaj. HDZ BiH, međutim, sustavno se protivio objema rješenjima, a sugovornici Nacionala uvjereni su kako je stranka to učinila zbog materijalnog interesa: vlasnici moćnih kladionica bliski su vrhu HDZ-a BiH, a neoporezivanje dobitaka do 100 KM jamči im enormnu zaradu potpuno izvan transparentnog sustava državnog nadzora. Pritom oporezivanje prema sjedištu tvrtke, umjesto prema sjedištima poslovnica, novac od poreza slijeva u područja kojima vlada HDZ BiH, jer uvjerljiva većina kladioničarskih tvrtki u Federaciji BiH ima sjedište na područjima u kojima je na vlasti HDZ BiH.

U srpnju 2016. Zastupnički dom Parlamenta FBiH po hitnom je postupku usvojio Vladin prijedlog izmjena Zakona o igrama na sreću FBiH, ali je HDZ BiH u Domu naroda srušio mogućnost hitnog postupka i vratio zakon u redoviti postupak. Ključna odredba tog prijedloga bilo je oporezivanje svih dobitaka uz progresivnu stopu od 10 posto, 15 posto, 20 posto i 30 posto, ovisno o visini dobitka, slično modelu kakav se primjenjuje u Hrvatskoj.

U veljači 2017. u parlamentarnu je proceduru upućen novi prijedlog izmjena, sa sličnim prijedlozima. No u Domu naroda FBiH opet je srušen, a glasovi zastupnika HDZ-a BiH bili su presudni. Taj je zakonodavni manevar omogućio da se većina dobitaka na kladionicama i kockarnicama u FBiH, jednoj od najpropulzivnijih profitnih djelatnosti u manjem entitetu susjedne države, uopće ne oporezuje, i da se milijunske zarade bez ikakve kontrole slijevaju izravno u džepove vlasnika kladioničarskih tvrtki.

Istodobno, nedvojbeno je da je kockanje i klađenje među najpogubnijim ovisnostima u BiH koja uništava desetke tisuća tamošnjih obitelji. Nacional je proteklog tjedna razgovarao s Markom Romićem, specijalistom traumatske psihologije i osnivačem Kluba liječenih ovisnika o kocki KLOK iz Mostara koji je za Nacioanl kazao kako “u BiH kockanje i klađenje ostavlja stravične posljedice” koje se ogledaju “u potpunoj propasti desetina tisuća pojedinaca i obitelji”. Romić procjenjuje kako je u BiH čak oko pedeset tisuća kronično ovisnih kockara koji su prokockali enormna bogatstva, prodavši sve što su imali i gurnuvši svoje obitelji u dužničko ropstvo.

- Ako imam oko pedeset tisuća patoloških kockara, onda je to najmanje jednako toliko obitelji zahvaćenih tom pošašću. Taj broj je veći za onoliko koliko je patoloških kockara u braku, jer su tada uključene obitelji supružnika. Ako uračunamo po dvoje ili troje djece u obitelji, brojke postaju još veće i strašnije. Naglašavam da se ovdje radi i govori samo o patološkim kockarima koji imaju dugove od više desetaka do više stotina tisuća eura. U nekim slučajevima radi se o milijunskim prokockanim iznosima - kaže Romić koji u klubu KLOK svakoga dana radi s teškim kockarskim ovisnicima iz BiH, ali i iz Hrvatske i drugih zemalja regije.

Romić tvrdi da “država svesrdno potpomaže kladionicama i kockarnicama da isisaju zadnji pfening ili lipu iz vlastitog puka”. Štoviše, “država potpomaže kladionicama i kockarnicama da se njezini vlastiti građani, oni u koje se kune, padnu u pravo dužničko ropstvo, podižući kredite i mikrokredite, rasprodajući imovinu, što nerijetko uključuje kuće i stanove, zadužujući se kod poznanika, kolega, rođaka… Jer kladionice i kockarnice žive i opstaju od takvih, a ne od onih koji jednom tjedno uplate par maraka ili kuna na neki tiket.

- Dakle, kladionice i država, kada govore o ovome, ističu kako se kroz tu ‘industriju’ ubire nekakav novac za proračun te kako se u njoj upošljava neki broj osoba. I tu prestaje njihova priča na tu temu. Ja pitam – što je s desetinama tisuća uništenih obitelji, što je sa stotinama tisuća uništene djece, tko će vratiti stotine milijuna maraka ili kuna koje u prokockane? Koliko je pojedinaca i obitelji usrećeno, a koliko uništeno kockanjem i klađenjem? - kazao je Romić za Nacional.

Odgovore smo pokušali dobiti od HDZ-a BiH i Ministarstva financija Federacije BiH, kojima smo pitanja poslali u srijedu. Pitanja smo poslali i uredu za odnose s javnošću HDZ-a BiH i HNS-a BiH i uredu predsjednika HDZ-a BiH: stranku smo pitali protivi li se oporezivanju prihoda u kladionicama nižih od 100 KM i zašto.

Zanimalo nas je i smatra li HDZ BiH klađenje i kockanje vitalnim nacionalnim interesom, s obzirom na to da je u Domu naroda FBiH oborio zakon o progresivnom oporezivanju dobitaka od klađenja i kockanja.

Pitali smo, također, financiraju li kladioničke tvrtke HDZ BiH te ako da, s kolikim godišnjim iznosima i na koji način.

Ministarstvo financija FBiH Nacional je zamolio odgovore o ukupnom prihodu kladionica u proteklih pet godina sa sjedištem u Federaciji BiH i ukupno uplaćeni iznos poreza.

Pitali smo, također, koliki bi porez bio plaćen da se oporezuju i kladionički prihodi do 100 KM te smatra li Ministarstvo financija FBiH da bi trebalo oporezovati i iznose do 100 KM?

Do zaključenja ovog broja Nacionala nismo dobili odgovore.

Nastavak teksta čitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)