Građani u Bosni i Hercegovini u kontinuiranom su strahu od neumornih poskupljenja. Dok se brojni pitaju koliko dugo će još biti u mogućnosti da izdvajaju za energente, ili čak i osnovne životne namirnice - na njihov račun, u paralelnoj realnosti, živi posebna klasa.

Koliko su “teški” bh. političari, koliko mjesečno troše na gorivo i telefon – istraživali su novinari CIN-a i BIRN-a Milena Mitrović i Semir Mujkić.

Gostujući u programu N1, na početku se osvrću na jučerašnje sankcije predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari. Troškovi samo za naknade, mimo plata, u njegovom kabinetu prelaze 90.000 godišnje, ustvrdili su na osnovu revizorskog izvještaja.

Tako i, primjerice, kabinet predsjednika Federacije BiH za komunalne usluge godišnje izdvoji 18.000 KM, dok za korištenje telefona nema nikakvih ograničenja.

“U bližoj prošlosti je izdvojeno 6.000 KM u kabinetu predsjednika i potpredsjednika FBiH na nabavku mobilnih telefona. Problem koji imamo s tim kabinetom jeste da su javne nabavke jako netransparentne, one pribjegavaju direktnim postupcima gdje ne možete dobiti ni tendersku dokumentaciju i vrlo paze da idu do tog iznosa od 6.000 KM, kako ne bi prešli prag i morali napraviti transparentniju nabavku. Vidite da je to potpun sistem koji njima i Čavari omogućava da bez ikakvih posljedica radi taj posao na način da blokira državu i društvo, a da svo vrijeme prima naknade”, konstatovao je Mujkić.

“BiH zaostaje po svemu, dok je vodeća po plaćama funkcionera”

Posebna priča su primanja u državnim institucijama, a nju trenutno pripremaju novinari BIRN-a i CIN-a. Podijelili su neke od najupečatljivijih detalja, koji mogu poslužiti i kao svojevrstan apel građanima na buđenje.

“Najmanja plata u državnim institucijama je 475 KM, nju primaju higijenski radnici. Postoje i referenti sa 600, 700 KM, oni eventualno zarade do 2000 KM. Na kraju, tu su naši političari koji imaju platu u prosjeku od četiri do pet hiljada. Mi u svim parametrima zaostajemo za drugim državama, ali po pitanju primanja političara, tu smo u rangu Hrvatske koja je u Evropskoj uniji”, objašnjava Milena Mitrović.

Ko je bh. političar sa najvećom imovinom?

Brojni pomenute plaće ni ne troše, oslanjajući se na prihode od nekretnina i ostale stečene imovine. Na pitanje koji su to bh. funkcioneri sa najvećom imovinom je teško odgovoriti, s obzirom da je često ni ne prijavljuju. Ipak, Mitrović se potrudila da izdvoji neke od njih.

“Mislim da je jedan od političara sa najvrjednijom imovinom Vojin Mitrović, državni ministar komunikacija i prometa. On je svoju imovinu u imovinskom kartonu od 2018. godine procijenio na četiri miliona i 100 hiljada KM. Mitrović se bavio i privatnim biznisom”, objasnila je novinarka Mitrović.

No, neki su većinu svog bogatstva stekli upravo baveći se politikom.

“Pada mi na pamet Asim Sarajlić. On je početkom 2000-tih godina počeo političku karijeru, kada nije imao nijednu nekretninu, osim dionica u jednoj firmi. Kasnije se to povećavalo na stan, na dvije garaže, na apartman na Bjelašnici, na stan na hrvatskom primorju, kojeg nije prijavio u imovinskom kartonu”, priča novinarka CIN-a.

Očigledno je i domet novinara po ovom pitanju ograničen, pa BIRN-ov Mujkić poručuje da se tek treba saznati koliko imovine bh. političara se krije po Uniji, Rusiji, i ostalim zemljama.

“Na službenim automobilima izgubimo tri ili četiri potpuno nove bolnice godišnje”

Tu su i službeni automobili, za koje još uvijek ne postoji službeni registar.

“Mi smo pokušali da samo u jednoj godini saberemo troškove za službene automobile. Došli smo do iznosa od 37 miliona KM. To sigurno nije ni blizu stvarna cifra, ti troškovi prelaze stotine miliona godišnje. Mi na službenim autima izgubimo tri ili četiri potpuno nove i izgrađene bolnice godišnje, sa ukupnom opremom”, poručuje Mujkić građanima.

Kada je u pitanju trošak putovanja, tu prednjači predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Pored nekoliko skupocjenih vozila, on na raspolaganju ima i helikopter, za kojeg Mujkić ističe da treba izdvojiti minimalno 700 KM kako bi stigao iz Banjaluke u Sarajevo.

“Ta cifra izađe na dvije ili tri hiljade KM kada saberete sve. U Evropi ima svega nekoliko zemalja koje ovo mogu priuštiti funkcionerima”, pojasnio je Mujkić.

Koliko su radili, a koliko zaradili protekle godine parlamentarci?

Kako bi došli do statističkih podataka o tome kako bh. parlamentarci zarade vrtoglave cifre, novinari CIN-a i BIRN-a su analizirali period od tri godine, počevši od momenta polaganja zakletve zastupnika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Otprilike smo izračunali da je u 2021. godini minut rada delegata iznosio oko 680 KM. U ovom periodu oba doma su održala nekih 60 sjednica. Kada te sate pretvorimo u dane – to je otprilike 34 radna dana – za to su plaćeni deset miliona”, pojasnila je Mitrović.

Od tih deset miliona, dodala je ona, osam miliona je otišlo na plate, a čak dva na različite naknade – od paušala, do prevoza, stanovanja…

“Kao da žive u nekom paralelnom univerzumu sa ostalim ljudima – oni poskupljenja ni ne mogu osjetiti”, zaključuje Mitrović.

Podsjećanja radi, najniža penzija u FBiH iznosi 386 KM, dok je ova brojka u entitetu RS još i niža – 202 KM.

Paralelno sa ovim poražavajućim iznosima, bh. funkcioneri se odlučuju da pokupe otpremnine koje u nekim slučajevima iznose i do 30.000 KM, nakon čega ostaju u parlamentarnim klupama. Na takav potez se ove godine odlučilo šest parlamentaraca.

Sankcije za to postoje u oktobru, poručili su sagovornici N1.

(N1, DEPO PORTAL/md)