"Dan bijelih traka - 31. maj", koji je već odavno prerastao i Prijedor i Bosnu i Hercegovinu, i ove godine simbolično je obilježen okupljanjem preživjelih Prijedorčana i građana na Gradskom trgu, ali bez tradicionalne šetnje kroz taj grad.

Uprkos zabrani, građani su polaganjem ruža i nošenjem bijelih traka oko ruke odali počast ubijenim civilima. Premijer Federacije Bosne i Hercegovine također se polaganjem ruže prisjetio 3.176 ubijenih Prijedorčana, civila nesrpske nacionalnosti, među kojima je bilo 102 djece.

Do sada je doneseno više od 50 pravosnažnih presuda, a zločinci su osuđeni na više od 800 godina zatvora. Pojedini zločinci su osuđeni i po dva i čak tri puta. Također, procesi na Sudu BiH se vode za više od 30 osumnjičenih za ratne zločine u Prijedoru.

U samom gradu Prijedoru danas ništa ne podsjeća na više od 3.000 ubijenih Prijedorčana nesrpske nacionalnosti. Nasuprot tome, podignuti su spomenici i postavljene su spomen-ploče s fotografijama i imenima bivših radnika preduzeća, ustanova i institucija koji su bili pripadnici Vojske RS-a i koji su tokom agresije na BiH poginuli negdje na frontu. Za pripadnike drugih naroda tu nema mjesta.

Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 31. maja 1992. godine izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napada na Kozarac 24. maja i otvaranja logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja. Zločini u Prijedoru počeli su odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima.

(Fena/rm)