Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo izjavila je za Fenu da su predložene izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode kako bi, između ostalog, sedra bila prepoznata kao prirodno dobro u cilju očuvanja prirodnih vrijednosti Federacije BiH.

Federacija BiH ima staništa sedre koja su ranjiva i oštećena ljudskim djelatnostima te ih je, kako navodi, potrebno zaštititi i obnoviti.

- U svim zemljama okruženja sedra i njene sedrene barijere su prirodno dobro koje je strogo zaštićeno. Međutim, zaštita sedra nije prepoznata u odredbama postojećeg Zakona o zaštiti prirode kao prirodno dobro te je taj nedostatak predloženim izmjenama i dopunama Zakona prepoznat i adekvatno dopunjen. Sedra je prirodno blago koje trebamo štititi. Sve zemlje u okruženju su zaštitile sedru, samo se kod nas ona vadi jer je to vrlo dobar materijal za izolaciju i koristi se u građevinarstvu – istakla je Đapo.

Dodaje da je još jedan od problema nepostojanje Federalnog zavoda za zaštitu prirode, stručne institucije u Federaciji BiH, što je sistemska praznina u zaštiti prirodnih vrijednosti i zaštite okoliša Federacije BiH. 

- U Federaciji ne postoji Agencija za zaštitu okoliša, kao ni Zavod za zaštitu prirode FBiH, tako da smo za agenciiske poslove, ali i poslove zavoda zadužili Fond za zaštitu okoliša iako je to finansijska institucija. No, moram reći da su službe Fonda nešto čime se može ponositi svaki stanovnik Federacije jer su stručni, efikasni i ne boje se dodatnih obaveza koje su im nametnute. Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH do formiranja Federalnog zavoda za zaštitu prirode Federacije BiH je zadužen za formiranje baze podataka o biljnim, gljivljim i životinjskim vrstama, stanišnim tipovima, ekološkim sistemima i krajobrazima, što je definisano u ovoj izmjeni i dopuni Zakona. Također je usklađen sa odredbama novog Zakona o zaštiti okoliša – kazala je Đapo.

Izmjenama Zakona predviđeno je da se briše pojam „Crvena knjiga“, što je preporuka Međunarodne unije za zaštitu prirode (engl. International Union for Conservation of Nature: IUCN) i  da se stepen ugroženosti vrsta treba da procijeni Crvenim listama. 

- U Federaciji BiH je urađena i donesena Crvena lista ugroženih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva sa stepenom ugroženosti, te će se samim tim uštedjeti  znatna finansijska sredstva, koja se mogu preusmjeriti u druge aktivnosti. Također je preciziran rok kada se trebaju revidirati Crvene liste (obzirom na veliki broj inicijativa za dodavanje novih vrsta na Crvenu listu, pa čak i brisanje određenih životinjskih vrsta sa liste), odnosno propisano je da se Crvena lista revidira svakih pet godina – poručila je Đapo.

U odredbe postojećeg Zakona o zaštiti prirode predloženo je da se dodaju novi članovi Zakona kojim se preciznije uređuje rad nadzorničke službe u zaštićenim područjima. 

Također, izvršeno je preciziranje odredbi Zakona u vezi sa upravljačima i njihovim obavezama u zaštićenom području koje se odnose na promet nekretninama u obuhvatu zaštićenog područja, odnosno skraćuju se procedure prodaje nekretnina u zaštićenom području. Osim toga, jasnije je definisana obaveza koncesionara u zaštićenim područjima koja se odnosi na primjenu odredbi Zakona o zaštiti prirode.

Izmjenama i dopunama trebalo bi doći i do poboljšanja inspekcijskog nadzora. 

- U cilju efikasnosti rada inspekcijskih službi izmijenjene su odredbe Zakona koje se odnose na nadležnost inspekcijske službe za zaštitu prirode. Sa novim izmjenama povećava se nadležnost inspekcije okoliša. Usklađene su odredbe Zakona koje se odnose na kaznene odredbe sa Zakonom o prekršajima Federacije BiH u slučajevima n poštivanja mjera propisanih zakonom – naglasila je Đapo u razgovoru za Fenu.

Navedene izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode prošle sedmice je u vidu nacrta usvojio Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Potrebno je da to učini i Predstavnički dom, kako bi se nacrt uputio u javnu raspravu, a potom izradio prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode.

(Fena/rm)