Dok u svijetu iscrpljenim pandemijom koronavirusa raste zabrinutost zbog širenja majmunskih boginja, epidemiolozi umiruju građane, tvrdeći "da je virus, koji pripada grupi ortomiksovirusa, daleko manje zarazan od SARS-CoV-2 koji izaziva COVID-19".

Bolest se, prije svega, javlja među životinjama u karakterističnim endemskim područjima centralne i zapadne Afrike i svi prijašnji slučajevi, koji su ranije bili detektirani u Evropi i Americi, bili su na neki način povezani sa tim endemskim područjem.

Ne prenose se lako

No manje epidemije kojima trenutno svjedočimo u nekoliko evropskih zemalja i Australiji, nisu povezani sa tim endenskim područjem, kaže u razgovoru za Faktor doc. dr. Sanjin Musa, voditelj Službe za epidemiologiju u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH.

- To su slučajevi koji se prenose s osobe na osobu. Ono što najnoviji podaci pokazuju jeste da se najveći broj zaraženih, a govorimo o nekih 90-ak slučajeva u dvije sedmice maja, prenosi sa jednog muškarca na drugog putem spolnog odnosa. Utvrđeno je da je poveznica među određenim brojem zaraženih slučajeva jedan festival održan u Nizozemskoj - kaže Musa.

Prema riječima glavnog federalnog epidemiologa, "majmunske boginje ne prenose se lako među ljudima, a kako bi se to desilo potreban je blizak i duži kontakt, prije svega sa infektivnim materijalom, odnosno sa promjenama na koži koje se javljaju, a karakteristične su za ovu bolest".

- Majmunske boginje mogu se prenijeti i većim kapljicama usljed dužeg kontakta licem u lice, što se također razlikuje od COVID-19 koji se respiratornim putem vrlo lako prenosi. Bolest se može prenijeti i putem nekih objekata, predmeta koji se koriste, kao što su posteljina, zajednička odjeća. U svim slučajevima prijenos se dešava samo ako je osoba u infektivnoj fazi. Rekao bih da je rizik za opću populaciju dosta nizak, ali je viši za muškarce koji imaju višestruke seksualne partnere – objašnjava Musa.

Simptomi su, kaže, vrlo slični onima koje daju i druge osipne bolesti, a manifestiraju se pogoršanjem općeg stanja, u smislu povišene temperature, bolova u mišićima, slabosti, a limfne žlijezde su otečene.

- To traje nekoliko dana, a onda počinje osip koji se prvo javlja na glavi, a potom se širi na druge dijelove tijela. Prolazi kroz nekoliko faza, od mjehurića, mjehurića ispunjenih sadržajem, do konačnog pucanja i stvaranja krasti. Sa tim završena je infektivna faza bolesti. Period inkubacije, odnosno vrijeme kada je osoba zaražena do trenutka kada počinje razvijati prve simptome, traje sedmicu ili dvije. No uzima se da je najduži period 21 dan - navodi Musa.

Iako u većini slučajeva nema posebne terapije, i simptomatska dovodi do oporavka osobe, majmunske boginje mogu uzrokovati i smrt.

- Smrtnost od majmunskih boginja opisana je od nula do 11 posto, ali treba uzeti u obzir da se visoki postoci smrtnosti uglavnom javljaju u afričkom području gdje je različita zdravstvena njega – kaže Musa.

Dodaje kako u Evropi nema licencirane vakcine protiv majmunskih boginja.

- Ono što je u prijašnjim detektiranim slučajevima utvrđeno jeste da zaštita koja je stvorena vakcinacijom protiv velikih boginja, pruža određenu zaštitu i prema majmunskim boginjama, i to u oko 85 posto slučajeva, s tim da treba uzeti u obzir da vakcina vremenom slabi. Ono što je za naše područje karakteristično jeste, da smo 1972. godine imali epidemiju velikih boginja i tada je najveći broj stanovništva i vakcinisan. Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti prate kako će se virus dalje ponašati i da li će uopće biti potrebna vakcina - naglašava Musa.

Naručili PCR testove

Ipak na kraju kaže da treba raditi na prevenciji, a to su i u ovom slučaju opće higijenske i mjere respiratornog sistema.

- Što se tiče grupa koje smo naveli, a koje se pod većim rizikom, potrebno je izbjegavati rizično seksualno ponašanje jer u ovom slučaju kondomi ne pomažu – navodi Musa.

Na pitanje, da li laboratorije u BiH imaju mogućnost otkriti majmunske boginje, Musa odgovara "kako to trenutno nije moguće te da bi se sumnjivi slučaj, preko WHO-a, morao poslati u neku od laboratorija u Evropi koja za to ima mogućnost".

- Bolest se detektrira PCR testom, ali sa posebnim prajmerima, koje mi u ovom trenutku nemamo. No ostvarili smo kontakt sa nadležnima i očekujemo da ćemo u narednom periodu dobiti te testove – zaključije dr. Musa u razgovoru za Faktor.

(DEPO PORTAL/ad)