Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović danas se obratio na sjednici Vijeća sigurnosti o situaciji u Bosni i Hercegovini. Govor Džaferovića prenosimo u cijelosti. 

"Poštovana predsjedavajuća, čestitam vam na preuzimanju predsjedavanja Vijećem sigurnosti za mjesec maj i želim Vam uspjeh u tome. Također, pozdravljam gospodina Schmidta, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, čiji izvještaj o situaciji u Bosni i Hercegovini uzimam u obzir kao objektivan prikaz situacije u našoj zemlji.

Poštovana predsjedavajuća,

Dopustite mi da se osvrnem na neke ključne tačke po pitanju situacije u Bosni i Hercegovini. Naša država se više od deset mjeseci nalazi u dubokoj političkoj krizi. Ta kriza izazvana je prijetnjama secesijom, blokadom institucija i potezima vlasti entiteta Republika Srpska protiv Ustava BiH, Dejtonskog mirovnog sporazuma i 27 godina njegove implementacije.

Mi smo u vremenu od kraja rata, u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom i uz podršku međunarodne zajednice, napravili ogromne reformske pomake. Jasnim odredbama dejtonskog Ustava BiH, u članu 3. propisana je mogućnost da Bosna i Hercegovina osniva dodatne državne institucije i preuzme nadležnosti koje su joj potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta.

Provodeći ovu odredbu Ustava i Dejtonskog sporazuma, mi smo formirali jedinstvenu vojsku, obavještajnu službu, niz ministarstava, državni poreski sistem, pravosuđe i druge institucije, koje su osnažile mir i zahvaljujući kojima je država postala sposobna da funkcionira samostalno. Od ovih reformi su korist imali građani iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, što uključuje oba entiteta i Brčko Distrikt.

Ove reforme proveli smo, uz suglasnost političkih predstavnika iz oba entiteta i iz reda svih naroda, a odluke su donesene u Parlamentarnoj skupštini BiH, u skladu s propisanim procedurama. Također, učinili smo to i zahvaljujući podršci međunarodne zajednice, uključujući i ovo uvaženo tijelo, na čemu smo u Bosni i Hercegovini jako zahvalni.

U vremenu od 1997. do 2014. godine, kada su provođene ove reforme, Vijeće sigurnosti je u svojim rezolucijama o situaciji u našoj državi davalo jasnu podršku procesu jačanja državnih institucija i ohrabrivalo vlasti u Bosni i Hercegovini da idemo tim putem. U rezolucijama 2123 i 2183 iz 2013. i 2014. godine, ovo tijelo je, osim te podrške, dodatno naznačilo da se procesom „jačanja državnih institucija osnažuje izgradnja potpuno funkcionalne i samoodržive države sposobne da se integriše u evropske strukture“.

Nažalost, u proteklih deset mjeseci u Bosni i Hercegovini svjedočimo nastojanjima da se sruši sve ovo što je postignuto implementacijom Dejtonskog sporazuma.

Vlasti Republike Srpske prijete da će unilateralno rasformirati sve ove institucije i preuzeti njihove nadležnosti, a u tu svrhu su usvojile ili poslale u proceduru konkretne zakone u oblasti pravosuđa, državne imovine i lijekova. Time se ugrožava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, jer, kako rekoh, dejtonskim Ustavom je nedvosmisleno naznačeno da su dodatne nadležnosti države potrebne za očuvanje njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

Uzimajući u obzir mandat Vijeća sigurnosti, dozvolite da vas upozorim na opasnost ovih secesionističkih aktivnosti, kojima se direktno potkopava Dejtonski mirovni sporazum, kao ugaoni kamen mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, ali i u ovom dijelu Evrope.

Poštovana predsjedavajuća,

S obzirom da Bosna i Hercegovina, uslijed složenog sistema odlučivanja, nema u potpunosti izgrađene sopstvene mehanizme da pravovremeno spriječi secesionističke aktivnosti, potrebna nam je podrška međunarodne zajednice. Iskustvo implementacije Dejtonskog sporazuma govori da se takva podrška uvijek pokazala dobrom i djelotvornom.

Zato je važno da Ured visokog predstavnika, kao dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, radi svoj posao u skladu s mandatom koji mu je dodijeljen.

Visoki predstavnik, g. Schmidt je donio odluku o suspenziji secesionističkog zakona o državnoj imovni, što je važno za stabilnost.

Ali da bi se stanje u Bosni i Hercegovini potpuno stabiliziralo, potrebno je poništiti sve neustavne zakone, kao i zaključke Narodne skupštine Republike Srpske od 10. decembra 2021. i sve druge akte, koji su protivni Dejtonu.

Također, potrebno je da se deblokira rad institucija. Od ljeta prošle godine, državne institucije Bosne i Hercegovine, na čelu sa Predsjedništvom, Vijećem ministara i Parlamentom Bosne i Hercegovine nisu nikako radile, zbog nedolaska predstavnika iz Republike Srpske i odsustva kvoruma. U proteklom periodu, nakon pritiska međunarodne zajednice, predstavnici iz Republike Srpske su počeli dolaziti na sjednice, ali još uvijek odbijaju raditi u punom kapacitetu i donositi odluke, što znači da blokada nije prestala već je taktički, zbog najavljenih ili izrečenih sankcija međunarodne zajednice, samo ublažena.

Potrebno je da blokada prestane i da Bosna i Hercegovina u potpunosti izađe iz krize, kako bi se osigurala stabilnost i napredak. Vlasti u Bosni i Hercegovini trebaju se posvetiti reformama, s ciljem unapređenja životnog standarda građana i našeg napretka na putu euroatlantskih integracija.

U tom smislu, institucije Bosne i Hercegovine su svjesne svojih obaveza kada je u pitanju ispunjavanje reformi iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, jednako kao i Programa reformi, kojim je 2019. godine, utvrđen okvir za nastavak našeg NATO puta. Koristim ovu priliku da izrazim zahvalnost Evropskoj uniji i NATO savezu za posvećenost Bosni i Hercegovini i našoj evropskoj i euroatlantskoj perspektivi.

Čvrsto vjerujem da bi u trenutnoj geopolitičkoj situaciji, kada osjećamo snažne posljedice agresije na Ukrajinu na stabilnost Bosne i Hercegovine i ukupnog Zapadnog Balkana, Evropska unija trebala pozitivno odgovoriti na zahtjev BiH za dodjelu kandidatskog statusa, u okviru nove metodologije proširenja. Uprkos brojnim unutrašnjim prijeporima, uspjeli smo iznaći jedinstven glas po ovom pitanju i mislim da to treba biti ohrabreno.

Dodjeljivanje kandidatskog statusa, u sprezi sa restriktivnim mjerama prema podrivačima Dejtonskog sporazuma, može osigurati potpunu stabilizaciju stanja u Bosni i Hercegovini i inicirati novu rundu reformskog zamaha.

Poštovana predsjedavajuća,

Bosna i Hercegovina je opredijeljena da jača mir u regionu, kroz jačanje dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje. Opredijeljeni smo da imamo dobre odnose sa našim susjedima, na temelju međusobnog poštivanja. Sva otvorena pitanja trebamo rješavati kroz dijalog i dogovor, ili, u nedostatku rješenja baziranog na konsenzusu, kroz institucije zadužene za provođenje međunarodnog prava.

Bosna i Hercegovina podržava regionalnu saradnju. Učestvujemo u čitavom nizu regionalnih inicijativa, koje imaju za cilj pospješiti političku i druge oblike saradnje u regionu. Bosna i Hercegovina se, uz druge države Zapadnog Balkana, priključila Zajedničkom regionalnom tržištu, u okviru Berlinskog procesa.

Smatramo da jačanje regionalne ekonomske saradnje, uz poštivanje standarda Evropske unije u ovoj oblasti, može imati izuzetno pozitivan utjecaj na ukupnu situaciju.

Iako kao država nikoga ne ugrožavamo, zabrinuti smo zbog signala iz dijela susjedstva. Naročito smo zabrinuti zbog ubrzanog naoružavanja susjednih država, prvenstveno Srbije, koja je uključivanjem bh. entiteta Republika Srpska u svoju nacionalnu strategiju odbrane pokazala zabrinjavajuće nepoštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Zabrinjavaju nas i zaštita koju Srbija pruža pravosnažno presuđenim ratnim zločincima, kao što je Novak Đukić, i brojnim osumnjičenim za genocid u Srebrenici, koje potražuje pravosuđe BiH. Istovremeno se pred srbijanskim pravosuđem proganjaju državljani BiH koji su branili Bosnu i Hercegovinu i za koje može biti nadležan samo Sud Bosne i Hercegovine, a nikako pravosuđe susjedne države, za koju je od strane najviših pravosudnih institucija UN-a utvrđeno da je učestvovala u međunarodnom sukobu na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Zabrinuti smo i miješanjem vlasti Hrvatske u uređenje Izbornog zakona. Naročito zabrinjava stav predsjednika Hrvatske da podržava unilateralnu promjenu Dejtona kroz uspostavljanje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini, kao i činjenica da je spreman uslovljavati eventualno proširenje NATO-a izmjenama Izbornog zakona u našoj zemlji.

Izborni zakon u Hrvatskoj je njihovo unutrašnje pitanje i mi se u to ne miješamo. Isto tako očekujemo da se Hrvatska ne miješa u to kako ćemo mi u Bosni i Hercegovini urediti naš izborni sistem. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je svojim presudama naložio Bosni i Hercegovini da reformira Ustav i Izborni zakon kako bismo svim građanima osigurali njihova individualna prava, a ne kako bismo dodatno uvećali privilegiran status konstitutivnih naroda u odnosu na ostale građane, kako to uporno traže hrvatske vlasti.

Poštovana predsjedavajuća,

Iduću jesen, Bosnu i Hercegovinu očekuju dva izuzetno važna događaja. Najprije u oktobru, očekuju nas opći izbori.

Demokratski izbori u Bosni i Hercegovini se redovno provode od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i predstavljaju temelj stabilnosti.

Po prvi put, u proteklih 27 godina, provođenje izbora je dovedeno u pitanje zbog toga što ministri iz reda hrvatskog naroda u Vijeću ministara, sprečavaju da se osigura potreban novac za provođenje izbora.

S obzirom na nesagledive posljedice koje bi po stabilnost imalo sprečavanje održavanja izbora, ukoliko se u Vijeću ministara nastavi s opstrukcijama, odgovornost snosi Ured visokog predstavnika, koji mora donijeti odgovarajuće odluke kako bi se osigurala potrebna sredstva za provođenje izbora.

U novembru, Vijeće sigurnosti će odlučivati o produženju misije Althea. Misija Evropske unije Althea je, prema rezolucijama Vijeća sigurnosti, uz NATO štab u Sarajevu, pravni sljednik ranijih vojnih misija utemeljenih Dejtonskim mirovnim sporazumom. Prisustvo međunarodnih vojnih snaga ima izuzetan značaj za očuvanje mira i provođenje vojnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Koristim ovu priliku, da uime vlasti Bosne i Hercegovine pozovem Vijeće sigurnosti da u novembru produži mandat EUFOR-a, jer je to važan garant mira i stabilnosti u BiH i mehanizam odvraćanja onih tendencija koje mogu ugroziti mir.

U januaru ove godine, bilo je nekoliko ozbiljnih sigurnosnih incidenata usmjerenih protiv povratničke populacije, a nakon što je došlo do povećanja broja pripadnika EUFOR-a, nije bilo više sigurnosnih izazova.

Na kraju, dozvolite mi da kažem da se izlaz iz trenutne situacije nalazi u striktnom poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i svih 27 godina njegove implementacije. Svi akteri u Bosni i Hercegovini moraju poštovati postojeći okvir i rješenja koja naša zemlja ima na snazi. Niko nema pravo da unilateralno ruši postojeća i mukotrpno dogovorena rješenja.

(NAP, DEPO PORTAL/mr)