Damir Arnaut, član bh. pravnog tima koji je u Londonu zastupao ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića gostovao je na TV SA gdje je istakao da odluka Tužilaštva BiH o podizanju optužnice protiv deset lica u slučaju Dobrovoljačka je zaista, kako je to napisao i Sud u Londonu, pokušaj Srbije za zloupotrebu pravosuđa i njihovog pravosudnog sistema.

„Ja na isti način posmatram i ovu odluku Tužilaštva BiH. Smatram da se radi o zloupotrebi sistema, jer Tužilaštvo je samo jedan strana u postupku. Postupak koji će se voditi ukoliko bude potvrđena optužnica će se voditi pred Sudom BiH. Zaista nemam sumnje da se radi o jednakoj zloupotrebi pravosuđa BiH, 2010. to je bila zloupotreba pravosuđa Velike Britanije, 2011. zloupotreba austrijskog pravosuđa“, kazao je Arnaut.

Haški tribunal je 2003. kazao da je kolona u Dobrovoljačkoj bila legitiman vojni cilj, te utvrdili da su dokazi nedostatni da bi dali razuman osnov za uvjerenje da je prekršeno međunarodno humanitarno pravo.

Govoreći o tome da li su potezi Tužilaštva providni i nelogični Arnaut je kazao da su ta dva termina različita.

„Providno, što se mene tiče apsolutno jeste. Nelogično ovisi o tački gledišta onoga koji povlači potez. Ukoliko gledamo poteze Srbije i određenih struktura u RS ovo je logičan slijed, ako gledate iz perspektive nekoga ko traga za istinom i pravdom, Haškog tribunala, nas iz Londona ovo je potpuno nelogičan slijed događaja“, istakao je Arnaut.

Dodao je da ga je 'more dokumentacije' koju je pročitao u Londonu zaista uvjerilo da je primarni cilj Srbije da se tu izjednači odgovornost za događaje u BiH i da se prikaže kao sukob dvije strane koje su počinili zločine i da se pokaže da je sam vojni i politički vrh i bivše Jugoslavije i RS i politički i vojni vrh BiH manje više jednako odgovoran.

„Sama Srbija u Londonu da bi preskočila tu procesnu barijeru bilo je  neophodno da londonski sud uvjere da je bio međunarodni oružani sukob i onda su u suštini birali između tog priznanja i obustave istrage. Onda su se kockali, jer su mislili da će biti to mali ulog da dobiju Ganića u Londonu, međutim, sve su stavili na crveno i izgubili. Ali, ostao je taj dokument u kojem eksplicitno priznaju da je 3. maja 1992. bio međunarodni oružani sukob“, kazao je Arnaut.

On je istakao i da nije vidio nove dokaze.

„Mi imamo situaciju gdje je Srbija preko RS-a poslala dokumentaciju u Hag. Hag je preko te dokumentacije donio zaključak da su dokazi nedostatni da je prekršeno međunarodno humanitarno pravo, da je kolona legitiman vojni cilj itd. Onda u Londonu sedam godina kasnije 2010. Srbija je tvrdila da ima nove dokaze, a to su bili novinski članci. U Beču isto tako ništa novo i ja sam uvjeren da tu nema nikakvih relevantnih dokaza. Ono što me je zaprepastilo, a što sam vidio, jeste da sada Tužilaštvo tvrdi nešto što nije niko ranije, a  to je tvrdnja da Alija Izetbegović 3. maja nije više bio zarobljen i da je Ganić znao da nije bio zarobljen. Oni u suštini, iako nije napisano, smatraju da je Alija bio zarobljen samo 2. maja, da je dan kasnije bio svojevoljno u Komandi na Bistriku. To je jedna apsolutna laž“, pojasnio je Arnaut.

Dodao je da dva razumna čovjeka ne mogu različito tumačiti ovu situaciju.

„Ovo nema nikakve dileme, dokazano je u više navrata, imaju snimci, Alija Izetbegović je bio zarobljenik. Na kraju, a to je jako bitno,  jer je Haški tribunal to razmatrao, Sud u Londonu također, jer je Srbija tvrdila da je Izetbegović postigao neki sporazum s Kukanjcem da se cijela kolona povuče, da je Ganić znao za taj dogovor i da ga je ignorisao. Haški tribunal je po tom pitanju rekao da nema dokaza da je Ganić znao, niti ima dokaza da je Alija nešto dogovorio, međutim, čak i da jeste on je bio zarobljenik i nije bio u situaciji da pregovara“, govori Arnaut, dodajući još jednom da ukoliko Sud bude radio svoj posao da optužnica ne treba biti potvrđena.

Arnaut je istakao da je prije 10 godina ovo isto Tužilaštvo kao institucija je odlučilo da obustavi istragu, te napomenuo da su to radili strani tužioci.

„Žrtve su se žalile na tu odluku, Goran Salihović kao glavni tužilac je držao to u ladici i nije postupao po tome. Oni su se žalili Ustavnom sudu, s traženjem prava na odgovor. Sve što je Salihović trebao uraditi jeste da procesuira zahtjev donese odluku u tom slučaju. Ta aljkavost je dovela do toga da kaže da su povrijeđena njihova prava na odgovor. Tada je došla Gordana Tadić na čelo Tužilaštva i to je bio okidač da se ponovo otvori istraga“, istakao je Arnaut.

On je kazao i da u ovom trenutku, kada je riječ o odluci Suda BiH o potvrđivanju optužnice, pravno gledajući nema nikakve osnove za potvrđivanje optužnice, a kamoli za osuđujuću presudu.

„To bih vam mogao garantirati da smo pred nekim sudom u Londonu, Vašingtonu, Beču itd. Ovdje ne mogu to garantirati, uzimajući sve izvještaje stranih organizacija“, dodao je Arnaut, napominjući da je u BiH sve više nepotvrđenih optužnica.

Ključno je pitanje da li Tužilaštvo ima neke nove dokaze.

„Ako se radi o nekim dokazima pogotovo svjedocima pitanje je kako je to prikupljeno. Posebno nakon ove nove lažne tvrdnje da je Alija Izetbegović bio slobodan“, kazao je Arnaut.

Spominjući činjenicu da su na optužnici i ljudi iz policijskog vrha Arnaut je kazao da je to čak još više neosnovan slučaj.

„Kada su neki od njih u pitanju, dokumentacija koju sam ja vidio u Londonu jeste da su neki čim su došli u komandu razoružani i sve vrijeme bili pod kontrolom naoružanih vojnika JNA. Prema tome oni nisu bili ni u kakvoj situaciji da komuniciraju s policajcima koji su im podređeni, a ne da im nešto narede“, dodao je Arnaut.

(Patria, DEPO PORTAL/dg)