Stotinama godina u Njemačkoj su prevladavali vjernici Katoličke ili Evangeličke crkve. Zadnjih godina se to drastično promijenilo, pa tako mnogi danas više ne znaju ni zašto se uopće slavi Uskrs, prenosi Deutsche Welle.

“Protestant ili katolik?” To je pitanje u Njemačkoj dugo bilo relevantno jer je govorilo mnogo o svjetonazoru i načinu života. Pričest ili konfirmacija i crkveno vjenčanje za većinu su bili sami po sebi razumljivi. Generacije i generacije su svoje slobodno vrijeme provodile na crkvenim aktivnostima.

No sve to se već odavno počelo mijenjati. Još prije godinu dana u Njemačkoj je bilo 51 posto katolika i protestanata. No sada, u proljeće ove godine, po prvi put nakon dugo vremena većina stanovnika ne pripada ni Katoličkoj niti Evangeličkoj crkvi.

“To je povijesni trenutak, budući da, općenito gledajući, nakon mnogo stoljeća u Njemačkoj više nije ‘normalno‘ biti vjernik”, kaže Carsten Frerk, berlinski sociolog iz znanstvene skupine Svjetonazori u Njemačkoj (fowid). Tu skupinu je osnovala humanistička zaklada Giordano Bruno, koja je kritička prema religiji.

„Nekada su crkve sudjelovale u svim segmentima društvenog života”, kaže religijski sociolog Detlef Pollack sa Sveučilišta Münster. 50-ih godina prošlog stoljeća one su bile prisutne u svakodnevici ljudi, određivale općenito prihvaćena shvaćanja obiteljskog života, morala i svjetonazora te stabilizirale novonastali politički poredak, objašnjava Pollack.

I dodaje da su i u desetljećima nakon toga dvije velike crkve imale utjecaja na javnost, „recimo kada se radilo o pomirenju s istočnoeuropskim susjedima ili o pitanjima socijalne pravde ili o biotehničkim pitanjima na granici između života i smrti”.

Prema Pollackovom mišljenju, Crkve su polako počele gubiti na značenju u 60-im godinama prošlog stoljeća, kada je s gospodarskim poletom došlo do promjene obiteljskih struktura i emancipacije žena. Tada je počela slabiti vjerska povezanost. Ali prije otkazivanja vjere obično dolazi do prestanka sudjelovanja u crkvenom životu. „Kada se odreknete vjerske tradicije, onda pada i utjecaj religije na način življenja”, pojašnjava Pollack.

No unatoč tom trendu u 90-im godinama prošlog stoljeća se više od 72 posto stanovnika Njemačke izjašnjavalo kao pripadnici jedne od dvije velike Crkve. „Negativni razvoj se uočava već duže vrijeme. Ali on se u proteklih šest godina jako ubrzao”, kaže sociolog Frerk. Crkve su u razdoblju od 2000. do 2015. godišnje gubile oko 0,6 do 0,8 posto udjela u stanovništvu, a nakon 2016. ta se stopa povećala na 1 do 1,4 posto godišnje.

Stariji vjernici polako umiru, a mlađi u zadnje vrijeme sve češće službeno izlaze iz Crkve. Nisu svi ti izlasci politički motivirani, kaže Robert Stephanus, predsjednik nadkonfesionalnog udruženja REMID. Mnogi ne žele više plaćati crkveni porez koji za Crkve ubire njemačka država, a dio ih na taj način prosvjeduje protiv načina na koji se Crkve odnose prema seksualnim skandalima u vlastitim redovima.

U Njemačkoj u međuvremenu živi više od 40 posto ljudi koji ne pripadaju nijednoj od dvije velike Crkve. Naravno, to ne znači i da nisu vjernici. Mnogi su, primjerice, muslimani ili Židovi, a tu su i pripadnici drugih kršćanskih zajednica.

Nedavno ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo Institut za demoskopiju Allensbach po nalogu lista Frankfurter Allgemeine Zeitung pozabavilo se razlozima tog negativnog trenda u nekada kršćanskoj Njemačkoj.

Ispitivanje opisuje „tri stupnja erozije”. Najprije su ljudi izgubili „vjeru u bitne sadržaje kršćanstva”. Tako još samo 37 posto građana vjeruje da je Isus božji sin (1986. – 56 posto). Drugi stupanj je izlazak iz Crkve kao organizacije, a nakon toga slijedi „odricanje od kršćanskih kulturnih tradicija”, mada se još „neko određeno vrijeme” drži do njih.

Zanimljivo je da unatoč svemu 70 posto ispitanika smatra da je kršćanstvo sastavni dio Njemačke – i kod ateista je ta brojka prilično visoka, čak 55 posto.

Koliko je izgubljeno zanimanje za kršćanske sadržaje pokazuje i činjenica da sve manje ljudi zna zašto se slave određeni crkveni blagdani poput Uskrsa. Vrhunac je da je za većinu građana Njemačke crkveni blagdan Uzašašća (ove godine se obilježava 26.5.) već odavno samo Dan očeva ili jednostavno Dan muškaraca. A ne blagdan kojim se 40. dana poslije Uskrsa slavi Kristov uzlazak na nebo.

Danas u Njemačkoj ima manje od 22 milijuna katolika i manje od 20 milijuna protestanata – što je ukupno ispod 50 posto stanovništva. Stručnjaci procjenjuju da će 2060. godine samo još 30 posto njemačkih građana biti vjernici Katoličke ili Evangeličke crkve.

(DEPO PORTAL/dg)