Iako predizborna kampanja zvanično još nije krenula, nezvanično je u punom zamahu, pa se tim povodom javnosti obratio Anis Krivić, bivši ministar obrazovanja KS, na temu suvereniteta BiH. Njegov tekst prenosimo u cjelosti.

Svakog 1. marta proslavljamo nezavisnost Bosne i Hercegovine. Nezavisnost podrazumijeva samostalno donošenje odluka na teritoriji svoje domovine. Put u nezavisnost Bosne i Hercegovine bio je dug i mukotrpan. Zato je potrebno da se podsjetimo na vrijednost nezavisnosti države i vrijednosti postojanja državnih institucija. 

Narodi kao što su: Kurdi (45 miliona), Siki (27 miliona), Joruba (35 miliona), Tamili (76 miliona), Igbo (30 miliona) nisu ostvarili nezavisnost, dok je u borbi za nezavisnost ovih naroda, živote dalo višestruko više ljudi nego koliko nas u BiH ukupno ima. 

Pored nezavisnosti najvažnije pitanje jedne države je suverenitet. Suverenitet je isključivo pravo i vrhovna izvršna moć nad određenom geografskom oblašću. Suverenitet se također odnosi na vladu koja posjeduje punu kontrolu nad sopstvenim poslovima unutar svoje teritorije. 

Suverenitet Bosne i Hercegovine pripada državi, a ne entitetima ili kantonima. 

Niko nikome nije poklonio nezavisnost i slobodu, za državu se uvijek moralo izboriti. Stoga je potrebno da svi svakodnevno radimo na tome da jačamo državne institucije. 
Od trenutka ostvarenja nezavisnosti pa do danas, tročlanom predsjedništvu suverenitet nikad nije bio prioritet. Suverenitet se mora održavati, graditi i braniti. 

ZRAK

Oko 30% zračnog prostora (USK i dio HNK) BiH kontroliše Hrvatska, a jedan dio uz Drinu kontroliše Srbija. Zračni prostor prepušten je susjedima, a da ništa nismo tražili za uzvrat. Suverenitet je izigran i prilikom pregovora o kontroli zračnog prostora i to na prijedlog bh. pregovarača, pa je tako dogovoreno da su sudovi Hrvatske i Srbije nadležni za sporove koji se dese na teritoriji BiH. Takva praksa nezapamćena je u međunarodnom pravu.

Interesantno je i da se planiraju graditi dva nova aerodroma u Bosni i Hercegovini i oba su pozicionirana tako da kontrolu zračnog prostora nad tim mjestima ima Hrvatska kontrola zračnog prostora. 

Kada god se u medijima spominje zračni prostor Bosne i Hercegovine, to je u kontekstu koliko BiH gubi miliona eura od preleta preko naše teritorije. Mnogo je bitnije zapitati se da li država Bosna i Hercegovina ima suverenitet s obzirom na to da nema potpunu kontrolu nad svojim zračnim prostorom?

Nacionalna aviokompanija B&H Airlines je poslužila kao zlatna koka u predizbornim kampanjama, nagomilani su dugovi i istinski simbol suvereniteta Bosne i Hercegovine otišao je u stečaj.  Kapetani i stručno osoblje se rasulo po svijetu, a nacionalna civilna avijacija bespovratno ugušena. 

Zračni prostor BiH

VODA

Pomorska granica s Hrvatskom dogovorena je, ali se Hrvatska predomislila i ratifikacija sporazuma je na čekanju već 20 godina. Hrvatskoj su sporne ravne polazne linije kojima se ocrtavaju unutrašnje morske vode. Hrvatska ih je povukla 1994. godine, zatvarajući teritorijalne vode Bosne i Hercegovine, a samim time i naš slobodan prilaz otvorenom moru, čime je prekršena UN-ova konvencija o moru. Također, izgradnjom Pelješkog mosta ugroženo je pravo BiH na nesmetan pristup otvorenom moru.

Buško jezero koje je gotovo cjelokupno na prostoru BiH, a njegovu vodu gotovo bez realne naknade koristi Republika Hrvatska za svoju energetsku proizvodnju.

Kamen temeljac za izgradnju Hidroelektrane Buk Bijela na Drini je položen, a Republika Srpska nema nadležnost za sklapanje međunarodnih ugovora s Republikom Srbijom, te je cijeli postupak trebala voditi država Bosna i Hercegovina. 

 
Buško jezero

ZEMLJA

Bosna i Hercegovina 26 godina nakon rata nema ratifikovane sporazume o granici sa Srbijom i Hrvatskom. Sporazum s Hrvatskom postoji, ali nisu ga ratifikovali državni parlamenti, ugovor sa Srbijom još nije ni potpisan. Posljednji sastanak između državnih komisija je održan prije 11 godina.

Ekonomska, monetarna, energetska i prehrambena nezavisnost postaju upitne čim dođe prva veća kriza, epidemija ili bilo kakav veći trgovinski poremećaj. Potpuna nezavisnost znači imati svoju hranu, energiju, vodu, zemlju, more, novac, komunikacije, infrastrukturu, distribucijsku mrežu i koridore. Kompanije koje su mogle osigurati određenu nezavisnost uništene su i opljačkane pa smo tako izgubili Famos, Pretis, Tas, Šipad, Hidrogradnju, Energopetol, Vranicu, Aluminij, Unis, Agrokomerc, Sarabon, Energoinvest, Soko, Unis, Koksaru Lukavac, Polihem, FDM, FDS, Feroelektro, Krivaju, Fabriku cijevi Derventa, Zrak, Polietilenku, Vitezit, Birač, Granit, Željezaru Zenica, Žicu, Guming, Konjuh, HAK, Metalotehnu i mnoge druge. 
U ovom trenutku sudbina nacionalnog javnog emitera BHRT je neizvjesna, a poslanici koji aktualiziraju ovo pitanje se mogu izbrojati na prste jedne ruke. Nacionalni emiter predstavlja suverenitet i državu.  

PREDSJEDNIK/CI

Još se spotičemo na pitanjima suštinske nezavisnosti naše države i lojalnosti svih građana prema državnim institucijama, ali ipak smo slobodni i stabilni, a jedini garant tome jeste multietnički koncept našeg društva kojeg moramo očuvati.

Ukoliko želimo da tročlano predsjedništvo bude funkcionalno i da napokon počne raditi u interesu naše zemlje, njegovi članovi moraju predstavljati interes i glas naroda koji živi u BiH. 
Dva od tri člana Predsjedništva BiH  su u dva izborna ciklusa izabrani glasovima s područja na kojima se (popis iz 2013. g.) 97% stanovnika izjasnilio kao Bošnjaci, što znači da su de facto dva člana izabrali Bošnjaci, također Bošnjacima je do suvereniteta Bosne i Hercegovine više stalo nego Srbima i Hrvatima. 

Da li su ojačali državne institucije, napravili ih profesionalnim i nezavisnim? Da li su ta dva člana Predsjedništva koji su izabrani od Bošnjaka unaprijedili demokratiju, napravili BiH stabilnijom, jačom državom, sa snažnim demokratskim institucijama koje rade u interesu svih građana? Jasno je svima da nisu. Bošnjačka politika, koja je trebala da bude stub države i njen temelj na osnovu kojeg će se graditi sve ostalo, bavila se privatizacijskom pljačkom, nepotizmom, otimanjem javnih resursa, stranačkim „uhljebljivanjem“, političkim poklapanjem i privatiziranjem državnih institucija, javnih preduzeća i pravosudnog sektora. To je istina o „bošnjačkoj” ili „probosanskoj” borbi za izgradnju suvereniteta i jačanju Bosne i Hercegovine kao nezavisne države. I dok cijene osnovnih namirnica skaču za 250%, naši predsjednici rade na pripremama za kampanju. 

Bivši francuski predsjednik Charles de Gaulle, dok je razvijao sadašnji Ustav Francuske, rekao je da šef države treba utjeloviti l'esprit de la nation (franc., duh nacije), čini se da je naše Predsjedništvo više utjelovljenje duha nego nacije.

(DEPO PORTAL/dg)