Slavo Kukić, bh. akademik u intervjuu za portal Avaza komentirao je, između ostalog, posljednju odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Na pitanje da li je suspenzija zakona o nepokretnoj imovini RS znak da OHR ipak mijenja svoj dosadašnji pasivni stav, Kukić kaže:

- Volio bih da sam bezuvjetno optimističan. Nažalost, iskustvo s visokim predstavnicima u prethodnih 15 godina, pa i prvih osam mjeseci s gospodinom Schmidtom tjeraju me da suzdržanost. Uostalom, i ova odluka gospodina Schmidta tjera na pitanja.

Čemu, recimo, uopće opredjeljenje za suspenziju zakona ako je Ustavni sud BiH u vezi s pitanjem nepokretne imovine rekao sve što je imao reći?

Ili, zašto visoki predstavnik, s ciljem da pošalje poruku kako su mu vrlo ozbiljne namjere da stabilizira BiH kao države i društva i vrati je na put euroatlantskih integracija, za Bonskim ovlastima nije posegnu prije osam mjeseci, da ne kažem odmah nakon preuzimanja dužnosti prvog čovjeka međunarodne zajednice. A prilika za to je, što se sankcija prema onima ovdje koji mute vodu, bilo do mile volje?

Zašto ovo apostrofiram? Zato što ga se je, zbog pokazane tromosti, neodlučnosti i prijetnji bez pokrića, počelo, baš kao i njegova prethodnika, neozbiljno doživljavati, oslovljavati najobičnijim njemačkim turistom koji tu nema što raditi i kojemu je vrijeme da spakira kofere i kupi kartu za povratak u vlastitu zemlju.

Sve to, doduše, ne znači i moj negativan odnos prema Schmidtovu prvom korištenju Bonskih ovlasti. Naprotiv, želim vjerovati da je ova njegova odluka najava nove prakse zbog dobra i BiH i njezinih građana. Ali, želim i ovom prilikom skrenuti pažnju da neodlučnost u prvih osam mjeseci može biti razlog da se njegovo posezanje za Bonskim ovlastima u vezi sa zakonom o nepokretnoj imovini RS-a već prvi dan ispraća ignorantski, gotovo s podsmjehom. Ja tako, naime, gledam na verbalnu paljbu Milorada Dodika, ali i na izjave njegovih najbližih suradnika. I stoga vjerujem da će visoki predstavnik morati vrlo brzo intervenirati kako bi dao do znanja da se ovaj put ne šali, i da takav odnos prema njegovu mandatu neće proći.

Na pitanje kako komentira odluku visokog predstavnika da neposredno nakon suspenzije zakona o nepokretnoj imovini RS otputuje u Beograd na razgovore s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Kukić odgovara:

- Hrvatska i Srbija su prvi bosanskohercegovački susjedi. I jedna i druga, potom, su potpisnije Daytonskog sporazuma. Na koncu, u BiH živi dio i srpskog i hrvatskog naroda zbog čega je i s jednom i sa drugom vezana po sistemu spojenih posuda. Utoliko razumijem opredjeljenje i visokog predstavnika da s vlastima ovih zemalja ima intenzivnu komunikaciju.

U konkretnom slučaju, međutim, čini mi se da bi Schmidtu i njegovom timu bilo uputno razmisliti i koliko je u funkciji stabilizacije stanja u BiH odlazak na noge Vučiću, očito u namjeri da ga upozna s mjerom koju je poduzeo, možda i da ga privoli na dodatni pritisak na Milorada Dodika s ciljem da ne započinje novi krug talasanja. Jer, da je takvu namjeru imao, predsjednik Srbije je za pritiskom na Dodika mogao posegnuti na stotine puta do sada. Umjesto toga, međutim, dojam je da i on sam u redovitim konzultacijama participira u utvrđivanju taktike kako priču o BiH svijetu prikazivati nerješivom i motivirati ga da i sam razmišlja o drugim scenarijima razrješenje bh. gordijskoga čvora.

S druge strane, politika vlasti susjednih zemalja ne daje puno razloga za optimizam da su voljni pomoći. Naprotiv, i jedni i drugi prema BiH imaju odnos koji sve neodoljivije asocira na onaj s početka devedesetih. I stoga bi, čini mi se, umjesto putovanja na nogu Zagrebu i Beogradu puno pametnije bilo koristiti svoje kanale kako bi se lobiralo kod centara svjetske moći da pojačaju pritisak i na Beograd i na Zagreb da svoj odnos promijene, istinski priznaju BiH kao subjekta međunarodnog prava i utječu na one koji njihovu potporu koriste kao argument da političku radikalizaciju mogu dodatno pojačavati.

O sankcijama Velike Britanije Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović te utjecaju ruske agresije na situaciju u BiH, čitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)