Na Spomen-obilježje ispred Filozofskog fakulteta u Sarajevu danas je položeno cvijeće u znak sjećanja na žrtve ustaškog terora, svirepo ubijene u noći 27./28. mart 1945. godine u Drugom svjetskom ratu, uoči oslobođenja glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Sudionici komemoracije, upriličene na tom lokalitetu (ranije Aleja kestena), podsjetili su kako je odlukom prijekog suda ondašnjeg ustaškog režima NDH, a po naređenju zloglasnog ustaškog zapovjednika Vjekoslava Maksa Luburića, obješeno 55 antifašista/ilegalaca - stanovnika Sarajeva.

Radi se o ilegalcima antifašističkog pokreta, pripadnicima pokreta otpora i članovima građanskog otpora, koji su se nesebično žrtvovali, braneći pravo na slobodu i vlastite etičke principe.

Predsjednik SABNOR-a Kantona Sarajevo Mirsad Ćatić ukazao je na značaj njegovanja sjećanja na ove, ali i sve druge žrtve antifašističke borbe i protagoniste odbrane temeljnih civilizacijskih vrijednosti.

Naša memorija uvijek ima dvije dimenzije. Jedna dimenzija je opomena i upozorenje, a druga dimenzija naše memorije jeste nadahnuće – kazao je Ćatić, istaknuvši kako živimo u vremenu kada nam ta opomena mnogo znači, odnosno u vremenu kada je na djelu revizija historijskih činjenica, “kada je zao duh pušten nad nama i našim pokoljenjima”.

Potcrtao je kako hrabrost i žrtva predaka motiviraju i predstavljaju nadahnuće danas antifašistima da djeluju u svakoj pori društva, “stvarajući ognjište na tlu naše domovine od koje će se svi dobri ljudi moći ogrijati, a svi oni drugi će se, zasigurno, kao i mnogo puta dosada, opržiti”.

Na značaj evociranja sjećanja na slavnu antifašističku prošlost ukazao je i predsjednik SABNOR-a u BiH Sead Đulić, upozoravajući da je antifašitičko djelovanje i danas, itekako, aktuelno i potrebno, s obzirom na buđenje neofašističkih ideologija i njihovih protagonista.

- Dobro je da se sjetimo prošlosti, ali hajde da se na tome nadahnemo za naše borbe - kazao je Đulić, podsjećajući da su oni svoje borbe dobili, te da treba da se upitamo “šta smo mi danas spremni da damo da bi u ovom vremenu imali mir, pune slobode i bolji život za nas i naše porodice”.

Ogromnih žrtava u antifašističkoj borbi prisjetio se i antifašista Sejdalija Lisak, naglašavajući kako je broj žrtava iz perioda 1941-1945. daleko viši, te da su Sarajevo i Bosna i Hercegovina prošli brojna i teška iskušenja, uključujući i minuli rat (1992-1995.) i najdužu opsadu.

Dodao je kako je cilj mučkih ubistava, vješanja 55 Sarajlija bio zastrašivanje građana i uništenje otpora pred samo oslobođenje Sarajeva, 6. aprila 1945. godine.

- Stanovnike Sarajeva, koji su toliko toga prošli, više ništa i niko ne može zastrašiti – poručio je Lisak, istaknuvši odlučnost antifašista da djeluju i danas u punom kapacitetu i u funkciji očuvanja antifašističkih vrijednosti

Komemoracija je propraćena prigodnim kulturno-umjetničkim programom, a, između ostalog, upriličena je izvedba Barberovog Adagia i recitacija poeme “Večeras ćemo za njih voljeti”, istaknutog bh. pjesnika Izeta Sarajlića, te čitanje imena 55 svirepo ubijenih antifašista.

(Fena/rm)