Bjeloruske bolnice uz granice s Ukrajinom prepune su ruskih vojnika, kažu izvori DW-a. Čim je moguće, odatle se ranjeni prebacuju u Rusiju. To se drži u tajnosti jer Minsk izbjegava umiješanost u rat, kažu stručnjaci, prenosi Deutsche Welle.

Od 24. februara, kada je ruska vojska počela invaziju na Ukrajinu, rusko Ministarstvo odbrane je samo jednom prijavilo svoje gubitke: do 2. marta poginulo je 498 vojnika, a 1.597 ih je ranjeno.

Ukrajina, pak, tvrdi da je 13.500 mrtvih na ruskoj strani. Vjerovatno nijedna strana ne daje tačne podatke.

Kako prenose bjeloruski mediji i kanali na mreži Telegram, mnogi ranjeni ruski vojnici prebačeni su u Bjelorusiju, gdje im se pruža medicinska pomoć, a potom se transportuju u Rusiju.

To je potvrdio čak i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko. Poslije pet dana rata, rekao je da se samo u Gomelju, Mosiru i još jednom bjeloruskom gradu liječi 160 do 170 ruskih vojnika.

Česte amputacije udova

Četiri izvora su potvrdila za DW da se ruski vojnici nalaze u bolnicama u ovim gradovima na jugu Bjelorusije. Pored toga, u Narovlji nedaleko od ukrajinske granice postavljena je i poljska bolnica.

Prema riječima jednog od sagovornika DW-a, u Mosir dolazi mnogo ranjenih. „Često bez ruku, nogu, ušiju ili očiju." Neki vojnici su dovedeni prekasno i već sa gangrenom. „Kada bi vojnici bili dovedeni na vrijeme, udovi bi i dalje mogli da se spase", kaže jedan izvor.

Prema njihovim riječima, neki od ranjenih po pet dana nisu ništa jeli, bili su dezorijentisani, nisu imali pojma gdje se nalaze i tražili su samo da pozovu roditelje. „To su pacijenti koji su rođeni 2003. godine, iz siromašnih regiona Rusije. Oni su zapravo još uvijek djeca", kazali su u razgovoru za DW.

Još jedan izvor, koji nije direktno vezan za zdravstvenu službu, ali je dobro obaviješten o situaciji, potvrđuje da se u bolnici u Gomeljskoj oblasti „operiše non-stop", i po pedeset ljudi za noć. Među njima su i civilni pacijenti sa zakazanim operacijama.

Hirurzi najčešće moraju da amputiraju udove ruskim vojnicima. „Bolnica je prepuna", kaže izvor, moleći da se lokacija klinike ne objavljuje.

Nekoliko izvora DW-a javlja da se u Bjelorusiju dovoze ne samo ranjeni već i poginuli vojnici. Ali niko od sagovornika ne može dati precizne podatke o broju poginulih.

Bolnički ljekari moraju da šute

Mnogi ljekari koje je DW kontaktirao odbili su da razgovaraju o medicinskoj njezi koja je pružena ruskoj vojsci. Prema riječima dvojice sagovornika, ljekari su morali da potpišu ugovor o tajnosti.

Bjeloruska fondacija medicinske solidarnosti tvrdi da su agenti bjeloruske službe KGB i ruske FSB prisutni u bolnicama. „Sve zgrade su nadgledane. Mnogi ljekari koji bi teoretski mogli nešto reći su uklonjeni iz bolnica. Umjesto njih zaposleni su Rusi", tvrdi ta nevladina organizacija.

Prema podacima fondacije, ima veoma mnogo mrtvih vojnika. Klinike u Bjelorusiji su pretrpane. „Svi ranjeni, kad god je to moguće, vozom se odvoze u Rusiju", rekao je portparol fondacije.

Bjelorusko Ministarstvo zdravlja nijednom nije komentarisalo medicinsko zbrinjavanje ruske vojske.

Sa stanovišta međunarodnog humanitarnog prava, pomoć ruskim vojnicima ranjenim u borbama nije saučesništvo, objašnjava politikolog Sergej Bohdan, naučni saradnik Instituta „Fridrih Majneke" na Slobodnom univerzitetu u Berlinu. „Morate pomoći svim ranjenicima, ma kojoj vojsci pripadali. I u zoni borbenih dejstava i u njenoj blizini", pojašnjava on.

Ali postoje i nijanse: Rusija ono što se događa zvanično ne smatra ratom, kaže Bohdan. To znači da se u ovom slučaju ne može posezati za normama međunarodnih konvencija. Dakle, trenutno nije jasan status ranjenih ruskih vojnika koji se nalaze u Bjelorusiji.

Neki vid podrške Rusiji?

Bohdan kaže da Lukašenko ne želi da učestvuje u invaziji na Ukrajinu i da se brani „svim silama". „Za Bjelorusiju je važno da pokaže da ne čini ništa ozbiljno protiv same Ukrajine, već je samo prinuđena da sarađuje sa Rusijom. Može se reći da je to što bjeloruske bolnice primaju ranjenike blagi oblik angažovanja na strani Rusije. Međutim, sa humanitarne tačke gledišta, to ne predstavlja saučesništvo", kaže on.

Ali činjenica da se ruska vojna oprema premiješta preko bjeloruske teritorije ka Ukrajini predstavlja oblik saučesništva. To tek treba da se dokaže, smatra ovaj stručnjak. Konkretno, da li je bjeloruska vlada uopšte imala izbor da odluči da li će pustiti opremu ili ne.

„Ovdje postoje ozbiljne sumnje", kaže Bohdan. On smatra da je Lukašenko jednostavno bio suočen sa činjenicom da u napadu na Ukrajinu učestvuje ruska vojska koja je došla na vojne vježbe.

To bi potvrdilo činjenicu da, za razliku od Ukrajine i Rusije, koje su se spremale za rat i preduzimale odgovarajuće akcije duž očekivane linije fronta, Bjelorusija nije uradila ništa slično. Zbog toga se, prema riječima ovog stručnjaka, sada i ranjeni vojnici liječe u civilnim bjeloruskim bolnicama.

(DEPO PORTAL/dg)