Čečenska Republika, koja ima autonomiju unutar Ruske Federacije nekad je ratovala s Rusijom, a danas je njezin vođa, egocentrični Ramzan Kadirov (46), glavni saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina. Otkad je na vlasti Čečeniju je pretvorio u srednjovjekovnu zemlju, a istovremeno sebi omogućio luksuzan život kakav imaju holivudske zvijezde, piše Slobodna Dalmacija. 

Vlasnik je zlatnog kalašnjikova, a na elitnom imanju drži lava i dva tigra. Osim s divljim zvjerima, bizarni Čečen svoju moć pokazuje i raznim skupim hobijima i bogataškim terevenkama. Rado pozira i s oružjem u vojnoj odjeći. 

Sebi je izgradio ogromnu predsjedničku palaču, kao i imanje na koje je potrošeno 54 milijuna državnih dolara. Putinov 'bully' i ljubitelj Pradinih čizama vrijednih 1500 dolara, jučer se pak uključio u prepisku s Elonom Muskom, vlasnikom Tesle. Musk je bacio rukavicu Putinu i pozvao ga da se bori s njim, a da je ulog Ukrajina. Umjesto Putina, javio se Kadirov koji mu je uputio savjet da se ne natječe s ruskim predsjednikom. 

„Prije borbe s Putinom morao bi malo ojačati - poručio je Musku preko Telegrama Kadirov. Istaknuo je Putinove vještine u judu i napisao Musku da je samo poslovni čovjek i Twitter bloger u usporedbi s Putinom, koji je svjetski političar, strateg i strah i trepet Zapada i SAD-a. Veli kako bi bilo nesportski da Putin ide pobijediti tako slabijeg protivnika. Umjesto toga, poziva Muska da prođe obuku u jednoj od čečenskih akademija za specijalne snage i u "Fight Clubu Akhmat" - lancu čečenskih boksačkih klubova koje je osnovao i nazvao po svom ocu, bivšem čečenskom vladaru Ahmatu Kadirovu.

"Nakon obuke vratio bi se iz Čečenije kao potpuno druga osoba - ne kao Elona, već kao Elon, poručio je Ramzan. 

Ramzan Kadirov na vlast u Čečeniji došao je nakon pogibije oca Ahmeda koji je ubijen u atentatu nakon manje od godinu dana vladavine. Kad su ga pitali kako će se osvetiti za ubojstvo oca,  odgovorio je: "Ubojicu sam već ubio, a one koji ostanu iza njega ubijat ću ih, do posljednjeg, sve dok i sam ne budem ubijen ili zatvoren. Ubijat ću ih dok sam živ..." Za Putina je kazao da on više misli o Čečeniji nego o bilo kojoj drugoj ruskoj republici.

"Kad je moj otac ubijen, Putin je osobno došao i otišao na groblje. Putin bi trebao biti doživotni predsjednik", izjavio je. 

I otac i sin  Kadirov borili su se u Prvom čečenskom ratu za neovisnost zemlje, no nakon izbijanja Drugog čečenskog rata obojica su promijenila stranu i priklonila se Rusima. Nakon što su se u jesen 1996. ruske federalne snage povukle iz Čečenije, ona je de facto postala nezavisna država. Unatoč tome, bila je međunarodno priznata samo od strane Gruzije i afganistanskih talibana. Na političkoj sceni iskristalizirale su se dvije dominantne političke struje: nacionalistička i islamistička. Čečensko gospodarstvo bilo je u katastrofalnom stanju, kriminal je procvjetao, a kao vrlo unosan biznis pojavile su se otmice ljudi.

Drugi čečenski rat izbio je kao pobuna džihadista koji su se vremenom izrodili i u ISIL-u naklonjene terorističke skupine. Otac i sin Kadirov tada su postali saveznici Moskve. Ramzan Kadirov zamijenio je Alu Alkhanova na mjestu predsjednika, nedugo nakon što je napunio 30 godina, što je minimalna dob za tu funkciju. 

Kad je preuzeo predsjedničku dužnost, Kadirov je krenuo u eliminaciju terorističkih skupina u Čečeniji. Tada se situacija u ovoj zemlji na Sjevernom Kavkazu donekle stabilizirala, no grupe za ljudska prava počele su vlast prozivati ​za teška kršenja humanitarnih i ljudskih prava.

Danas Kadirov zapovijeda privatnom vojskom i blisko je povezan s organiziranim kriminalom kao i s ruskim FSB-om.

Novinari, borci za ljudska prava i politički oponenti netragom nestaju u noći. Homoseksualci se ne smiju deklarirati jer će biti izloženi mučenju. Zabranjena je proizvodnja alkohola u zemlji, a ženama naređeno da nose feredže. U izvještaju Freedom Housea o stvarnim primjerima "transnacionalne represije" u svijetu, od 32 dokumentirana slučaja provedena po nalogu Kremlja, čak njih 20 ima čečensku poveznicu. Čečeni su poznati kao izuzetno brutalni i ne poštuju ni izbliza ratne konvencije ni međunarodno pravo.

Ne ratuju, međutim, svi Čečeni na strani Putina. Na ukrajinskoj strani bori se čečenski bataljon Dudajev. U Čečeniji i među Čečenima su i dalje žive duboke podjele oko ruske vladavine: prognani Čečeni koji se protive Kadirovu i Putinu iskoristili su posljednjih godina prilike da se bore protiv Kremlja u inozemstvu: u Siriji, u Donjecku, a sad i u Ukrajini.

(DEPO PORTAL/dg)