Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je pripremio analizu poslije ruske vojne invazije na Ukrajinu 24.februara 2022. i njene posljedice.

U opsežnoj analizi "Ukrajina 2022: Test za EU i NATO", između ostalog, dotiče se i pitanje da li su Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan nova meta Vladmira Putina?
 

Tako se u analizi IFIMES-a navodi:

Obraćanje ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog u Evropskom parlamentu i njegovo potpisivanje zahtjeva Ukrajine za članstvo u EU dat će novi zamah politici proširenja EU. U protekloj deceniji, EU je zaboravila da je u svakoj većoj krizi njeno proširenje bilo odgovor i rešenje za nju. Stoga EU mora intenzivirati svoje aktivnosti vezane za proces proširenja.

Ovo se posebno odnosi na proširenje EU na Zapadni Balkan. Mora se odmah organizirati međuvladina konferencija, pokrenuti pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, a Crnu Goru i Srbiju podstaknuti na korjenitije reforme. Međutim, Kosovu treba pokazati mnogo konkretnije i opipljivije pomake.

Bosna i Hercegovina je centralno pitanje za EU, posebno zbog hipoteke EU u prošlosti, kada je uvela embargo na odbranu BiH 1992. godine, uskraćujući pravo na odbranu nezavisnoj i suverenoj državi članice UN-a. Ova mrlja EU može se djelomično otkloniti brzim pristupanjem BiH ka članstvu u EU i NATO. Politička volja država članica ključna je za prijem.

Analitičari smatraju da je Zapadni Balkan postao još važniji, jer Vladimir Putin neće uspjeti u Ukrajini kako je zamislio, zato gleda u nove mete u pokušaju da „kompenzira“ ukrajinski neuspjeh. To mogu biti samo zemlje Zapadnog Balkana, posebno Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija.

U svakom slučaju, to se sada mora spriječiti. Sarajevo ne smije doživjeti još jednu opsadu i Kijev ne smije postati Staljingrad iz Drugog svjetskog rata.

EU je u ovoj situaciji naučila još nešto - njene populističke autokrate, koje godinama nagrizaju njen sistem vrijednosti, mehanizme djelovanja i solidarnosti, sada se skrivaju i svi redom osuđuju Putinovu agresiju i brane univerzalna ljudska prava. Nemaju drugog izbora, a svoga ponašanja nisu promijenili.

Zato i EU sada mora razmišljati o svom unutrašnjem antidemokratskom frontu i onesposobiti ga pravnim sredstvima i mehanizmima koje ima na raspolaganju, a koje praktično nije koristila - navodi se, između ostaloga, u analizi IFIMES-a.

(DEPO PORTAL/ad)