Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, uvođenja sankcija Evropske unije, SAD, Velike Britanije, i saveznika Rusiji i režimu Vladimira Putina nametnulo se i pitanje energentske ovisnosti Evrope o ruskom plinu i nafti.

Oštre finansijske sankcije ruskim bankama, oligarsima, te odlazak brojnih svjetskih firmi iz Rusije i prekid bilo kakvog poslovanja mogao bi dovesti do situacije u kojoj će Rusija odnosno Putin ostaviti Evropu bez plina ili se služiti ucjenama dizati cijene koje već prelaze ranije maksimalne cijene. Na udaru bi se mogle naći Njemačka i Italija koje su najveći korisnici ruskog gasa. Rusija je već smanjila količinu plina putem gasovoda Jamal koji prolazi kroz Poljsku do Njemačke.   

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon oštrih sankcija koje su zapad ali i druge države svijeta uvele Rusiji pozvao je na nove međunarodne sankcije protiv Rusije predlažući bojkot ruske nafte i drugih ruskih izvoznih proizvoda te zaustavljanje izvoza u Rusiju.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen danas je održala sastanak sa premijerom Italije Mariom Draghijem o energetskoj ovisnosti od Rusije.

“Moramo se riješiti zavisnosti od ruskog gasa, nafte i uglja”, rekla je Von der Leyen na današnjoj konferenciji za medije.

Dodala je da će Evropska komisija u utorak objaviti tri nova prijedloga u vezi sa tim.

Rusija je jedan od glavnih snabdjevača Evropske unije (EU) sirovom naftom, prirodnim gasom i čvrstim fosilnim gorivima, kao što je ugalj.

Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, EU je tokom prošle godine uvezla 155 milijardi kubnih metara prirodnog gasa iz Rusije, što je oko 45 posto uvoza gasa u EU i oko 40 posto ukupne potrošnje.

Komisija će nastojati zaštititi potrošače od rasta cijena energije restrukturiranjem energetskog tržišta EU.

Draghi je rekao da njegova vlada podržava EU u smanjenju energetske zavisnosti od Rusije i dodao da je u subotu razgovarao s katarskim emirom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem o energetskoj saradnji.

U Njemačkoj se kao jednoj od država koja zavisi od ruskog plina, a nakon što je Njemačka odustala od certificiranja plinovoda Sjeverni tok 2 što je izazvalo bijes Rusije, intenzivno raspravlja o mjerama koje bi ublažile drastični porast cijena energenata i dugoročno smanjila ovisnost o ruskim izvorima, a razmišlja se i o produženju roka do kojeg bi njemačke nuklearne elektrane trebale biti isključene.

„Tehnički je moguće nuklearne elektrane duže ostaviti u funkciji, pitanje želimo li to je političke prirode“, rekao je bavarski premijer Markus Soeder u razgovoru za jutarnji program javnog servisa ZDF.

On smatra da bi produženje rada nuklearnih elektrana za „tri do pet“ godina pomoglo u procesu smanjenja ovisnosti o ruskim energentima, uz istodobno očuvanje klimatskih ciljeva.

Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis pozvao je na uvođenje embarga na prodaju ruskih energenata, prenosi BBC.

"Izvori energije koju uvozimo plaćaju rusku vojnu operaciju", rekao je Landsbergis na zajedničkom sastanku s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom održanim danas u Vilniusu. 

"Ne možemo naftu i plin platiti krvlju Ukrajine", dodao je.

(Patria, DEPO PORTAL/dg)