Stručnjaci koji se bave nuklearnim naoružanjem tvrde kako ima naznaka da bi Vladimir Putin mogao krenuti u nuklearni rat, ali da se to najvjerovatnije neće dogoditi jer bi time Rusija izgubila previše.

“Bez obzira na to ko nam pokuša stati na put ili stvoriti prijetnje našoj zemlji i našem narodu, oni moraju znati da će Rusija odgovoriti odmah, a posljedice će biti takve kakve nikada niste vidjeli u cijeloj svojoj historiji”, poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin 24. februara, kada je započela invazija na Ukrajinu.

Pritom je dodao kako “današnja Rusija ostaje jedna od najmoćnijih nuklearnih sila”. Nije mu trebalo dugo, da svoje prijetnje donekle sprovede u djelo. U nedjelju je, naime, naredio stavljanje nuklearnih snaga u stepen najviše pripravnosti, što je samo korak do potpune aktivacije nuklearnog arsenala - piše Net.hr.

Putin je, uz optužbe da NATO prijeti ruskoj sigurnosti, ranije izjavio i da je Ukrajina počela sa stvaranjem vlastitog nuklearnog arsenala. Svoj nuklearni arsenal je, pak, stavio u stanje pripravnosti zbog “nezakonitih sankcija” i “agresivnih izjava” zemalja članica NATO-a.

Iako se njegova invazija na Ukrajinu svodi na uobičajeno naoružanje, Putinove su riječi bile opasan podsjetnik da nuklearno naoružanje nije bauk prošlih vremena, već ključan dio sigurnosnog poretka nastalog nakon Drugog svjestskog rata. Prema računici direktora Projekta nuklearnih informacija pri Federaciji američkih naučnika, Hansa Kristensena, Rusija ima oko 6000 komada nuklearnog naoružanja, a SAD imaju oko 5500. Svaki od tih arsenala je dovoljan da pobije milijarde ljudi ili da odvrati drugu stranu od napada.

Postoje razlozi za zabrinutost

Ostalih sedam zemalja koje imaju nuklearno naoružanje ima i mnogo manje arsenale, a većina država je potpisala i Sporazum o neširenju nuklearnog naoružanja. Kad je Rusija krenula u napad na Ukrajinu većina stručnjaka je rekla kako su šanse za nuklearni napad male. Ipak, razloga za zabrinutost ima.

“Više sam zabrinut nego prije sedmicu dana. Ne postoji ništa u javnoj nuklearnoj doktrini Rusije što to opravdava. Putin je sada poduzeo još jedan korak koji nepotrebno eskalira situaciju do onoga što se čini kao izravna nuklearna prijetnja”, rekao je Kristensen u razgovoru za Vox.

Dodao je da je NATO povećao i razinu svoje spremnosti “za sve nepredviđene situacije”, kao odgovor na Putinove prijetnje, ali s povećanjem vojne snage dolazi i do povećanja neizvjesnosti oko onoga što bi se moglo dogoditi. “To je, da tako kažem, magla rata. Iz ovoga mogu proizaći preokreti koji će nas odvesti putem kojeg nismo mogli predvidjeti prije sedmicu dana”, dodao je Kristensen.

I savjetnik za nauku i tehnologiju bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona te predavač na Harvardu, Matthew Bunn je prije sedmicu dana rekao da misli “da praktički nema šanse da se nuklearno oružje koristi u Ukrajini.” Svoje mišljenje je potkrijepio time što je NATO odlučio da neće slati svoje vojnike u Ukrajinu, pa je bilo logično zaključiti kako Putin neće razmišljati o nuklearnom naoružanju pored vlastite vojske koja je mnogo veća i opremljenija od ukrajinske. No, i Bunn se prevario.

“Niko izvan Putinovog najužeg kruga ne zna sa sigurnošću zašto je Putin poduzeo ovu akciju. Moja pretpostavka jest da je namijenjena kao daljnji signal da odvrati bilo koga na Zapadu da uopće ne razmišlja o vojnoj intervenciji kako bi se pomoglo Ukrajini”, rekao je Bunn.

Ostatak teksta čitajte ovdje

(DEPO PORTAL/rm)