Izvor: Face.ba

Razgovarala: Irmana Mujezin

Prof. dr. Elmir Sadiković, koji predaje na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, za Face.ba komentirao je trenutnu situaciju u Ukrajini te koje će posljedice imati naša država, region, ali i cijeli svijet.

Šta se zapavo desilo u Ukrajini? Šta je uzrok invazije: provokacije Zapada ili neostvareni snovi Vladimira Putina?
 

Desila se klasična agresija na nezavisnu i suverenu državu. Uzrok tome je pokušaj Rusije da snagom vojne moći stvori novu realnost u geopolitičkim odnosima velikih sila. Mislim da će Putin svoje ciljeve u Ukrajini, o kojoj malo znamo, ostvariti. Ključno pitanje je da li će se njegovi apetiti time zadovoljiti? Bez namjere da na bilo koji način relativiziram čin agresije na Ukrajinu, mislim da se i Zapad prema Rusiji kao velikoj zemlji, i njenim strahovima, ne odnosi uvijek na način na koji bi trebalo. Ulogu Rusije u porazu fažizma i nacizma ne treba zaboraviti. To su bili temelji izgradnje jedinstvene Evrope, bez obzira na političke ciljeve Rusije u tom vremenu. Sa druge strane Rusija kao društvo i kao država ne nudi ništa progresivno Evropi i evropskim narodima. Iz tog razloga i slavenski narodi koji su tradicionalno bili vezani za Rusiju svoju budućnost vide u integracijama sa euroatlanskim svijetom, kao svijetom slobode, ljudskih prava i ekonomskog blagostanja. To je najveća slabost današnje Rusije koju jednostavno ne može i neće moći nadomjestiti.
 

Kako trenutna kriza i ruska invazija utječe na Evropu i koje posljedice možemo očekivati?
 

Pad Berlinskog zida 1989. godine Zapad je slavio kao kraj historije i svjetski trijumf liberalne demokratije. To je bila jedna velika iluzija. Putin je konsolidirao ekonomsku i vojnu moć Rusije nakon haotičnog perioda tranzicije 90-tih godina. To je neosporna činjenica. Rano je govoriti o posljedicama. Izvjesno je da će ih biti i u ekonomskom i u političkom smislu, pa i u psihološkom smislu. U kojem obimu zavisi od razvoja događaja. Birokratska slabost, fragmentiranost i nerijetko suprostavljenost različitih nacionalnih interesa u EU i NATO Savezu je svakako doprinijela tome da se Rusija u ovom trenutku odluči na ovu akciju. Mislim da će se EU i NATO Savez u novim geopolitičkim okolnostima morati snažnije integrirati.

 
Mnogi smatraju da je reakcija Evropske unije blaga. Da li je to zaista tako i ako jeste, zbog čega?

 
Mogućnost reakcije EU je objektivno ograničena. Vojni sukob sa Rusijom niko ne želi, ali će zapadne zemlje morati žrtvovati određene ekonomske interese ako žele sačuvati principe i vrijednosti na kojima počivaju i na kojima počiva EU. Ekonomske sankcije su tradicionalno i jedino stredstvo koje Zapadu trenutno stoji na raspolaganju. Ne mislim da mogu kratkoročno utjecati na ponašanje Rusije, a dosadašnji razvoj događaja ukazuje da će se Ukrajina „žrtvovati“ za mir u Evropi.

 
Šta će se desiti sa Bosnom i Hercegovinom nakon invazije Rusije na Ukrajinu? Kako i na koji način će se to odraziti na našu državu i region?
 

To pitanje je za nas najvažnije. Dijelovi evrope neintegrirani u EU i NATO Savez jesu prostori koji su napogodniji za eskalaciju krize ili sukoba. Samo Putin zna da li je spreman otvoriti novo krizno žarište u srcu Evrope. Zapad sa druge strane, prvenstveno EU, se treba osloboditi formalno – birokratskih procedura i ubrzati evropske integracije zemalja Zapadnog Balkana. Moguće je da će iskustvo Ukrajine promjeniti vanjsku politiku EU prema Zapadnom Balkanu.

 
Koji potez Srbije možemo očekivati s obzirom da u Rusiji vidi velikog saveznika te da se poistovjećuje s Rusijom?
 

Istina je da se Srbija u emotivnom smislu i smislu identiteta snažno vezuje za Rusiju, ali je prostor, novac i interes ekonomskog razvoja veže za Zapad. Srbija je jedina evropska zemlja koja zvanično nije osudila rusku agresuju na Ukrajinu. U slučaju Ukrajine, biti neutralan na čin očigledne agresije na nezavisnu i suverenu državu znači biti na strani agresora. Ako želite postati članicom EU, a to je zvanična politika Srbije, morate slijediti i određena pravila ponašanja. Konkretno, ciljeve vanjske politike EU. Koncept samoproglašene neutralnosti Srbije dugoročno po mom mišljenju nije održiv i jednostvano nije moguć ako želiti biti dijelom EU.
 

Koliko će trajati agresija i koji su potencijalni sljedeći koraci Putina?
 

Mislim da će veoma brzo u Ukrajini uspostaviti vladu lojalnu Rusiji, na način kako je to radio Sovjetski Savez u istočnoevrpskim zemljama. Koji su sljedeći koraci Putina ne znam. Nadam se da će na tome stati.
 

Koristi Amerike i Kine od napada Rusije na Ukrajinu?
 

Amerika nema nikakav poseban interes, osim činjenice da će agresija na Ukrajinu Rusiji u Evropi i najvećem dijelu civilizovanog svijeta dati etiketu najvećeg svjetskog neprijatelja ideji slobode, iako to objektivno nije.
 

Ko će ekonomski najviše osjetiti posljedice?

Rusija definitivno, zatim zapadne zemlje čije ekonomije su snažno vezane za ruske resurse, kao što je Njemačka, ali i sve ostale zemlje. Bogate zapadne zemlje mogu savladati te izazove, tako da će  posljedice najviše osjetiti stanovništvo slabih evropskih ekonomija, kao što je naša, ako kriza potraje ili eskalira.

(Face/DEPO PORTAL/ad)