Sutra bi se na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora (HNS) u Mostaru trebalo usaglasiti sedam zaključaka, a što potvrđuje dokument koji je procurio u javnost - piše N1.

Na osnovu onoga što piše u dokumentima u koje je portal Bild.ba imao uvid, riječ je o okvirnom prijedlogu zaključaka koji je usuglašen između stranaka koje čine Hrvatski narodni sabor.

Istakli su i to da je njihov izvor iz HNS-a potvrdio da je moguće da se dogode manje izmjene tokom petka i subote ujutro, ali tvrdi da bi u suštini “to trebali biti to”.

Prvi zaključak HNS-a, odnosno ono što su utvrdile članice HNS-a, kaže: “Hrvatski narodni sabor ocjenjuje kako je pregovarački tim HNS Bosne i Hercegovine u dosadašnjim pregovorima dosljedno provodio utvrđeni pregovarački okvirni Sporazum iz Mostara od 17. juna 2020. godine o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima vlasti”.

Drugi zaključak HNS-a tiče se odluke Ljubić i nepostojanja uslova za održavanje izbora.

“Hrvatski narodni sabor potvrđuje da se nisu stekli formalno-pravni uslovi za održavanje Općih izbora 2022. Postojeći Izborni zakon nije usklađen s Ustavom BiH i antidaytonski je. Njegovim izmjenama treba omogućiti provođenje odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 i svih presuda Evropskog suda za ljudska prava”, piše u zaključku HNS-a.

U trećem zaključku HNS ističe da je spreman i dalje pregovarati oko Izbornog zakona.

“Hrvatski narodni sabor je spreman nastaviti pregovore oko izmjena Izbornog zakona i ograničenih ustavnih izmjena, na tragu već usaglašenih izmjena Ustava BiH s Venecijanskom komisijom i predstavnicima međunarodne zajednice kako bi se stvorili preduslovi za održavanje Općih izbora”, kaže se.

Četvrti je zaključak zanimljiv jer praktično sve “probošnjačke stranke karakterizira kao uzurpatore hrvatskih političkih prava i ugrozivače hrvatskih nacionalnih interesa te im poručuje da nisu partner HNS-u”.

Peti zaključak se tiče Centralne izborne komisije (CIK).

“Hrvatski narodni sabor smatra da je CIK uspostavljen izvan zakona i predviđenih procedura te kao takav nema ovlasti zakonodavca. Na pokušaj raspisivanja Općih izbora kao neustavan i antidaytonski čin bez dogovorenih izmjena Izbornog zakona, Hrvatski narodni sabor će pozvati svoje članice da se suprostave svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima”, navodi se.

Šesti zaključak navodi sljedeće: “Hrvatski narodni sabor će dosljedno poštivati postojeći ustavno-pravni poredak BiH koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao tri ustavno jednakopravna konstitutivna naroda, sve do trenutka kada inicijative za izmjenu Ustava BiH i njenih zakona ne naruše takve odnose na štetu hrvatskog konstitutivnog naroda”.

Zaključak broj sedam je možda i najjasniji. Tu je postavljen ultimatum – ili dogovor o Izbornom zakonu ili novo državno uređenje.

“Hrvatski narodni sabor obavezuje svoje članice da ukoliko ne budu mogli u potpunosti ostvariti svoja konstitutivna prava na legitimno predstavljanje i ustavnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda zagarantovana Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, da pokrenu pravne i političke procedure za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH kojom će osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda”, zaključuje se u sedmom te posljednjem zaključku HNS-a za subotnje zasjedanje.

(N1, DEPO PORTAL/rm)