Ukrajina je pozvala na sastanak s Rusijom i drugim članovima ključne evropske sigurnosne grupe zbog povećane eskalacije tenzija na njenoj granici, javio je "BBC".

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba (Dmytro) poručio je kako je Rusija ignorisala zvanične zahtjeve i odbila pojasniti gomilanje trupa na granici Ukrajine. Kuleba je rekao da je sljedeći korak traženje sastanka o ruskoj transparentnosti, i to u narednih 48 sati, međutim iz Rusije se još uvijek nisu oglasili ni tim povodom.

Neke zapadne zemlje upozorile su da se Rusija priprema za vojnu akciju, a Sjedinjene Američke Države kažu da bi Rusija mogla početi sa zračnim bombardovanjem "u bilo kojem trenutku". Moskva je pak negirala bilo kakve planove za invaziju na Ukrajinu uprkos nagomilavanju oko 100.000 vojnika na ukrajinskim granicama.

Više od deset nacija u svijetu pozvalo je svoje građane da napuste Ukrajinu, a neke su povukle osoblje iz ambasade u Kijevu. "CBS News" je objavio i da se SAD spremaju u narednih 48 sati povući sve svoje osoblje iz glavnog grada Ukrajine.

Tokom jučerašnjeg dana su predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Zelensky) održali višesatni razgovor prilikom čega je ukrajinski lider kritizirao paniku koja se širi te naveo kako do sada nije vidio dokaz o tome da Rusija planira invaziju u narednim danima.

Bajden je dan ranije razgovarao i sa Putinom, no jednosatna telefonska konverzacija nije donijela puno pomaka u dogovorima SAD-a i Rusije.

Glavni zahtjev Rusije nije za debatu

Zapadni saveznici su ranije jasno stavili do znanja da jedan od ključnih zahtjeva Rusije - da Ukrajini nikada ne bude dozvoljeno da se pridruži NATO vojnom savezu - nije za debatu, rekavši da vrata alijanse moraju ostati otvorena za nove članice.

Međutim, ukrajinski ambasador u Londonu Vadim Pristaiko (Vadym Prystaiko) rekao je za "BBC" da bi njegova zemlja možda bila spremna da odustane od ambicije da se pridruži NATO-u kako bi spriječila rat, rekavši da bi Ukrajina mogla biti "fleksibilna". Upitan da li Kijev razmatra odustajanje od svojih planova za članstvo u NATO-u, uprkos tome što je to zapisano u ukrajinskom ustavu, on je odgovorio: "Mogli bismo - pogotovo da nam tako prijete, da nas to ucjenjuje i da nas to tjera."

U posljednjem pokušaju pronalaženja diplomatskog rješenja, njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) zakazao je sastanke s predsjednikom Zelenskim u ponedjeljak u Kijevu i s predsjednikom Putinom u Moskvi u utorak.

Kancelar, koja je u decembru preuzela vodstvo Njemačke od Angele Merkel, upozorio je na teške ekonomske posljedice po Rusiju ako pokrene bilo kakvu invaziju, ponavljajući izjave drugih zapadnih zemalja i članica NATO vojnog saveza. Ali zvaničnici Berlina su umanjili bilo kakva očekivanja o pomaku. U međuvremenu, britanski premijer Boris Džonson (Johnson) planira da održi nove diplomatske razgovore širom Evrope kako bi Rusiju vratio sa ivice rata.

Invazija bi mogla početi svakog dana

Džejk Saliven (Jake Sullivan), savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Bajdena, rekao je da bi invazija mogla početi "svakog dana".

On je rekao da SAD pomno prate potencijalnu operaciju "lažne zastave" Moskve kao izgovor za invaziju u punom obimu kako bi mogla tvrditi da odgovara na ukrajinsku agresiju.

Rusija tvrdi da je njeno gomilanje trupa duž granice sa Ukrajinom njena lična briga, na njenoj teritoriji. Visoki vanjskopolitički zvaničnik Jurij Ušakov je u nedelju okarakterisao američka upozorenja o skoroj invaziji kao "histerija je dostigla vrhunac", piše "BBC".

(Avaz, DEPO PORTAL/rm)