Antibiotici su antimikrobni lijekovi koji se koriste za liječenje (i ponekad za sprečavanje) bakterijskih infekcija. Otpornost na antibiotike nastaje kada se bakterije promijene (mutiraju), kao odgovor na prethodnu upotrebu ovih lijekova.

Bakterije, a ne ljudi ili životinje, postaju otporne na antibiotike, odnosno antibiotici postaju neefikasni. Mutirane bakterije ponovo mogu zaraziti ljude i životinje, ali ovakve infekcije znatno teže je liječiti od onih uzrokovanih nerezistentnim (neotpornim) bakterijama. Otpornost na antibiotike dovodi do povećanja medicinskih troškova, produženog boravka u bolnici i povećane smrtnosti oboljelih.

Otpornost na antibiotike predstavlja globalni problem i svijet hitno mora promijeniti način na koji se propisuju i koriste antibiotici. Čak i ako se razviju novi antibiotski lijekovi, bez promjene ponašanja, rezistencija na antibiotike ostat će glavna prijetnja ljudskom zdravlju. Promjene u ponašanju, također, moraju uključivati razne aktivnosti na smanjenju širenja infekcija putem vakcinacije, redovnog i pravilnog pranja ruku, praktikovanja sigurnijeg seksa i adekvatnom higijenom hrane.

Širina problema

Učestalost otpornosti na antibiotike velikom brzinom se povećava u svim dijelovima svijeta. Novi mehanizmi otpornosti se pojavljuju i šire globalno, ugrožavajući našu sposobnost liječenja uobičajenih zaraznih bolesti. Sve veći spisak infekcija – kao što su upala pluća, tuberkuloza, sepsa („trovanje krvi“), gonoreja i bolesti koje se prenose hranom – postaju sve teže, a ponekad i nemoguće za liječenje jer antibiotici postaju sve manje efikasni.

Tamo gdje se antibiotici za ljudsku ili životinjsku upotrebu mogu kupiti bez recepta, intenzivira se  pojava i širenje rezistencije. Slično tome, u zemljama bez standardizovanih modernih smjernica za liječenje, antibiotici se prečesto propisuju od strane zdravstvenih radnika i veterinara, što vodi do neopravdanog i/ili pretjeranog korištenja.

Bez hitne reakcije, rizikujemo brz ulazak u tzv. post-antibiotsku eru u kojoj uobičajene infekcije i manje ozljede mogu rezultirati smrtnim ishodom.

Prevencija i kontrola

Otpornost na antibiotike ubrzava se zloupotrebom i prekomjernom upotrebom antibiotika, kao i lošom prevencijom i kontrolom infekcija. Kako bi spriječili i kontrolisali širenje rezistencije na antibiotike, pojedinci mogu:

• Antibiotike koristiti samo kada ih je propisao ljekar.
• Nikada ne zahtijevati antibiotike ako vaš ljekar kaže da vam nisu potrebni.
• Kada koristite antibiotike, uvijek se striktno pridržavati savjeta svog ljekara.
• Nikada ne dijeliti drugima ili koristiti ostatke antibiotika.
• Spriječiti infekcije redovnim pranjem ruku, higijenskim pripremanjem hrane, izbjegavanjem bliskog kontakta sa bolesnim osobama, praktikovanjem sigurnijeg seksa i redovnom vakcinacijom.
• Posljedice rezistencije na antibiotike

Kada se infekcije više ne mogu liječiti antibioticima prve linije, moraju se koristiti skuplji, tzv. rezervni antibiotici. Duže trajanje bolesti i liječenja, često u bolnicama, povećava troškove zdravstvene zaštite i predstavlja veće ekonomsko opterećenje za porodicu i društvo.

Otpornost na antibiotike dovodi u opasnost i ostala dostignuća moderne medicine. Transplantacije organa, hemoterapija i operacije poput carskog reza postaju mnogo opasnije bez efikasnih antibiotika, raspoloživih za prevenciju i liječenje infekcija.

(Prvozdravlje.com/DEPO PORTAL/ad)