Na području Hercegovine rezultati testiranja isključivo pokazuju prisustvo omikron varijante koronavirusa dok u ostatku države još dominira delta soj, kaže za Faktor dr. Andrea Jurić, epidemiologinja i direktorica Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona.

- Hercegovina je trenutno pod najjačim pritiskom, dok će takva situacija u sjevernijim područjima Bosne i Hercegovine uslijediti tek u narednom periodu. Zbog čega je to tako, nauka će dati objašnjenje, ali je činjenica iz dosadašnjih valova, da kada je Bosna pod udarom zaraze, u Hercegovini je mirnije stanje i obratno. Nadamo se da će nas ovi rekordi broja zaraženih, koji trenutno vladaju u Hercegovini, ubrzo dovesti do platoa, kada bi se situacija trebala polako smirivati – objašnjava Jurić.

Ne slaže se s tim da su novogodišnji praznici razlog povećanog broja oboljelih i preminulih od posljedica COVID-19. Kaže da bismo istu situaciju imali i da je polovinom decembra cijela država zatvorena jer se radi o vrlo infektivnom virusu.

Hercegovina na udaru omikron soja

- Kad tad svi se moramo suočiti sa virusom. Ono što je dobra stvar jeste da omikron varijanta daje blažu kliničku sliku, a to znači da su domovi zdravlja ovog puta na udaru, ali da bolnice nisu previše opterećene. To je tako u Hercegovini trenutno, u Bosni je situacija nešto drugačija jer tamo još dominira delta soj, pa je i sekundarni nivo pod pritiskom – navodi Jurić.

Testiranja su pokazala i da su se neki istovremeno zarazili virusom gripe i koronavirusom. Na prvu zvuči ozbiljno, no, Jurić kaže kako mjesta za paniku nema.

- Nikakva naučna saznanja ne tvrde da bismo zbog toga trebali biti zabrinuti. Oba virusa u organizmu bore se za prevlast. To bi u teoriji značilo, da ako u organizmu imate dva različita virusa koji se bore protiv vašeg imunološkog sistema, a još je jedan protiv drugoga, to im otežava da jače napadnu imunitet jer se bore na više polja. Obostrana zaraza, vodeći se dosadašnjim naučnim saznanjima, nije se pokazala težom i opasnijom za pacijente – ističe Jurić.

Zdravstveni stručnjaci od početka pandemije ističu kolika je važnost vakcinacije protiv COVID-19. No, situacija je takva da i vakcinisani sa dvije doze obolijevaju.

Pitanje čiji odgovor zanima mnoge jeste – zašto veliki broj vakcinisanih trenutno ima COVID-19?

- Zavisi koju ste vakcinu primili. Od početka sam zagovornica tzv. starijih metoda vakcinacije. Većina naše populacije tražila je Pfizer vakcinu, kineska nije bila popularna. Razlika između ove dvije vakcine je u tome što je kineska nastala starom metodom, a to znači da je vakcinacijom mrtav virus ubacivan u organizam čiji je zadatak da pobudi imunitet. U međuvremenu, imali smo mutacije koje su se desile na Spike proteinu na kojeg su se koncentrirale sve mRNA vakcine. Na Spike proteinu desilo se oko 50 mutacija, što je dovelo da mRNA vakcine imaju slabije djelovanje, odnosno slabije štite imunitet od novih varijanti virusa. Vakcina ne može da pogura imunitet jer je došlo do prevelikih promjena na virusu. S druge strane, oni koji su primili kinesku vakcinu su zaštićeniji, veća je šansa da ta vakcina pobudi imunitet jer nije došlo do promjene u svim dijelovima virusa. Dosadašnja naučna saznanja su takva da, sve što virus više mutira, vakcine sve slabije štite, izuzev kineskih koje su se, barem na našim prostorima, pokazale najsigurnije i najefikasnije. Vrlo je malo onih koji su primili kinesku vakcinu, a da su poslije razvili ozbiljniju kliničku sliku – objasnila je Jurić.

Kaže kako bi sa omikronom ili još eventualno jednom varijantom koronavirusa uslijedio kraj pandemiji.

- Mi polako stječemo imunitet krda, što vakcinacijom, što prebolijevanjem. Od početka pandemije ističe se da se imunitet krda stječe ako se istovremeno vakciniše i preboli od 80 do 90 posto stanovništva. Ali je ključ u riječi - istovremeno. Ranije smo, zbog malog broja vakcinisanih, imali situaciju da jedni stječu imunitet, a drugi izlaze iz imuniteta, bilo prirodno stečenog ili vakcinacijom. Sada je situacija puno bolja. I složila bih se da je ovo početak kraja pandemije. Prema svim procjenama relevantnih stručnih tijela u svijetu, to bi se moglo dogoditi već u prvom dijelu ove godine - naglašava Jurić.

Sve više zaražene djece

U prvoj godini pandemije djeca nisu obolijevala od COVID-19. No, trenutno je veliki broj ove populacije zaražen. Na pitanje šta se desilo, Jurić odgovara kako su tome doprinijele promjene na samom virusu.

- Virus je na početku pogađao starije, ljude sa komorbiditetima, oštećenim imunitetom. Kako je vrijeme odmicalo, virus je mutirao u sve zaraznije oblike, ali sa lakšim kliničkim slikama, što je naravno, u cijeloj priči, dosta dobro jer su mlađi izbjegli udar najopasnijeg wuhanskog soja. Ali ne treba se opuštati jer je kod dosta djece otkrivena covid-pneumonija koja često izaziva trajna postupalna oštećenja, što nije karakteristično kod drugih virusnih i bakterijskih upala pluća. Dakle, kod većine djece zaraza prođe bez težih komplikacija, one se uglavnom javljaju kod mališana koji imaju neka druga oštećenja imuniteta - navodi Jurić.

Pojasnila je i promjene kada je riječ o vrsti testova koje otkrivaju prisustvo SARS-CoV-2 u organizmu. Naime, do sada je PCR test bio zlatni standard u otkrivanju koronavirusa, no američke nadležne institucije su još sredinom prošle godine najavile povlačenje PCR testa iz procesa detektiranja virusa do kraja 2021. godine.

- PCR test je napravljen tako da otkrije originalni prvi wuhanski soj, no kako se virus mijenjao, tako je i senzitivnost testa opadala. Mi smo, primjera radi, u našoj lokalnoj zajednici imali jako puno negativnih PCR nalaza kod ljudi koji su davali tipične Covid-simptome, kao što su upala pluća. Trenutno je otprilike jednaka vjerovatnost da će antigenski brzi test i PCR test jednako pouzdano pokazati detekciju, s tim da je ovaj prvi daleko jeftiniji, samim tim i dostupniji, a i metoda detekcije je puno brža - zaključila je Jurić.

(Faktor, DEPO PORTAL/rm)