Elmedin Konaković, lider Naroda i pravde u gostovanju na N1 komentarisao je današnji sastanak sa Johannom Sattlerom, šefom EU delegacije u Bosni i Hercegovini, ali i trenutnu političku situaciju u državi.

Konaković je rekao da su današnjem sastanku prisustvovali samo predstavnici Naroda i pravde, tačnije – on, Kemal Ademović i Denis Zvizdić.

“Razgovarali smo o tim gorućim temama, prije svega, blokadi institucija BiH, a zatim i o ponovnom ili finalnom početku pregovora oko izbornog zakona. Zauzeli smo stav da se treba razgovarati o svemu, dakle, nismo pristalice prekida razgovora, pogotovo ne sa ljudima od kojih očekujemo konkretnu pomoć. S obzirom na to koliko su nemoćne naše institucije, oronule, potrošene u političkim trgovinama, sve su oči bh. javnosti nekako uprte u tu američku administraciju. Osluškujemo šta će reći i Njemačka, zatim Velika Britanija. Mi smatramo da se prijateljima i ljudima koji znače ovoj zemlji zaista na tom političkom polju jako puno treba odazivati na razgovore”, rekao je Konaković.

Rekao je da nije bilo baš nikakvih konkretnih poruka sa današnjeg sastanka, ali da su predstavnici međunarodne zajednice kazali da je ovo posljednja runda pregovora o izbirnom zakonu.

“S druge strane, govorilo smo o blokadama, mi smo imali potrebu reći da očigledno sankcije koje je američka administracija počela implementirati u BiH imaju efekta, da se nadamo da će one biti nastavljene, da će biti sankcionisan Milorad Dodik, njegovi saradnici i ostali korumpirani političari. Čuli smo da će se takav proces nastaviti, da će to biti praksa na teritoriji Balkana i regije što je mogu reći ohrabrujuće s obzirom na stanje u BiH. Razgovarali smo o blokadama što je svima osuđujuće i pogotovo mi se čini da je Dodik uradio sebi medvjeđu uslugu uradivši ono što diplomatija BiH nije u zadnjih pet godina, a to je da je svijetu pokazao kakva je to trenutno politika u manjem bh. entitetu. Bina na kojoj su ratni zločinci zajedno sa rukovodstvom Srbije i Republike Srpske, ratni poklici s ulica širom RS, obišli smo taj teritorij više puta u zadnjih nekoliko sedmica. I taj folklor nije prvi put, da vidimo kolone, neka pucanja, viđali smo to i prethodnih godina, ali nikad kao sada. Ljudi su prepadnuti, ljudi su nam rekli da 9. januara nisu smjeli prošetati ulicama, ići u škole i sl. Vidi se da je ta mržnja i Dodikova retorika ohrabrila i najradikalnije dijelove bh. entiteta da ponovo barem imitira, ako ne priprema to dešavanje 90-ih. Vidjeli smo da je to katastrofalno. Svijet je vidio kuda Dodik vodi RS i mislim da takav trenutak možemo iskoristiti”, naglasio je Konaković.

Dodao je da je Evropska unija svojim (ne)djelovanjem pokazala da ima veće probleme nego što joj je Bosna i Hercegovina.

“Odnos Slovenije i Mađarske u EU prema Dodiku i dolazak nekih ambasadora na njegov poziv pokazalo je slabosti unutar same EU. S druge strane, ohrabruju poruke koje vidimo iz njemačkog Bundestaga, zatim iz Velike Britanije i njih je vjerovatno Dodik isprovocirao svojim radikalnim i fašističkim folklorom, ali je naravno i detektovao probleme EU i visokog predstavnika kojeg smo nedavno vidio spremnijeg i odlučnijeg nego manje. Ali danas i oni mogu vidjeti da bi nam njihove oštrije ili kvalitetnije reakcije u proteklim godinama doprinijele i donijele mnogo toga da je Dodik osjetio da je tamo malo ‘utvrdo’. Oni su nažalost bili premekani i možda su ohrabrili njegove poteze”, naveo je Konaković.

Rekao je da na sastanku nije bilo ništa konkretno rečeno o Izbornom zakonu te da se to konkretno može očekivati samo od lidera SDA i HDZ-a Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića.

“Dakle, Čović i govori o tome nešto konkretnije podsjećajući nas na taj potpisani Mostarski sporazum u kom je Izetbegović potpisao to ‘legitimno predstavljanje’ očigledno na način kako to Čović vidi. Čini mi se da tačka 2 tog sporazuma govori o ‘legitimnom predstavljanju’ u institucijama. To legitimno mogli smo čuti više puta, Čović govori konkretno i o nekim datumima i danas smo i mi čuli da bi krajem mjeseca moglo biti nekih krajnje ozbiljnijih pregovora. Ali ne čini mi se realnim da nešto može biti gotovo do 25. januara to je za nekoliko dana. Zajednički jezik traže Izetbegović i Čović, ohrabruju nacije da su blizu dogovora, nakon svake neke njihove kafe izađu optimistične izjave, ali u konačnici nismo čuli njihova konkretna rješenja”, poručio je Konaković.

Komentarisao je i sastajanje Bakira Izetbegovića, lidera SDA i dopredsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH sa Andrejem Plenkovićem, predsjednikom HDZ-a Hrvatske i premijera Hrvatske prvo u Dubrovniku, a onda u Sarajevu. Rekao je da nije uredu da se sastaju i razgovaraju na nivou kao predstavnici stranaka.

“Borba oko člana Predsjedništva BiH jedna je od najvrelijih tema. Ko će se to kandidovati, a onda vidite da jedan član Šefik Džaferović nema nikakvu ulogu u tome, potpuno je devalvirana funkcija ‘bošnjačkog’ člana Predsjedništva  jer sve pregovore vodi dopredsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH (Bakir Izetbegović op.a.) u ime stranke. Nisu to institucionalni razgovori i ne dešavaju se tamo gdje bi trebali. Barem bi tu trebao sjediti Džaferović”, zaključio je Konaković.

(N1, DEPO PORTAL/mr)