Ernesto Ottone, pomoćnik generalnog direktora za kulturu i direktor UNESCO-ovog Centra za svjetsku baštinu, uputio je na nadležne adrese u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Evropi novi dopis u kojem je ponovo iznesen stav UNESCO-a u vezi s gradnjom hidroelektrana na Drini, konkretno HE Buk Bijela.

- U svojoj Odluci usvojenoj na sjednici Odbora za svjetsku baštinu u julu 2021. godine, Odbor je izrazio zabrinutost zbog oživljavanja projekta hidroelektrane Buk Bijela u Bosni i Hercegovini i njegovih potencijalnih negativnih utjecaja na bogatstvo ribom rijeke Tare. Odbor je zatražio i od Bosne i Hercegovine i Crne Gore da dostave sve podatke o utjecaju na okoliš – navodi se u dopisu, javlja Faktor.

Obje države upozorene su na poštivanje Konvencije o procjeni utjecaja na životnu sredinu preko državnih granica, te se poručuje da je Centar svjetske baštine spreman dati daljnja pojašnjenja nadležnim tijelima.

- U međuvremenu, pozivam vaše vlasti da nastave obavještavati Centar svjetske baštine o svakom daljnjem razvoju događaja ili odlukama koje bi mogle utjecati na izvanrednu univerzalnu vrijednost dobra svjetske baštine Nacionalni park Durmitor – stoji u dopisu, koji je između ostalih upućen i Državnoj komisiji BiH za saradnju sa UNESCO-om.

U Foči je 17. maja položen kamen temeljac za izgradnju HE Buk Bijela na rijeci Drini, čiju gradnju će finansirati elektroprivrede Srbije i entiteta Republike Srpske u iznosu 220 miliona eura. Nakon toga nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini diplomatskim putem obratili su se iz UNESCO-a. Pozvali su državne vlasti da ne poduzimaju nikakve mjere koje bi oštetile kulturnu ili prirodnu baštinu, kao i da što je prije moguće dostave detaljnije informacije u vezi s ovim projektom.

Nacionalni park Durmitor nalazi se na UNESCO-ovoj listi svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa, dok je kanjon Tare proglašen svjetskim ekološkim rezervatom.

HE Buk Bijela planira graditi bh. entitet Republika Srpska na dijelu rijeke Drine koji je u blizini granice Bosne i Hercegovine sa Crnom Gorom, koja taj projekat smatra ekološki problematičnim.

Spor između države Bosne i Hercegovine i bh. entiteta Republika Srpska nastao je jer su koncesije za gradnju hidroelektrana na Drini dodijeljene mimo države BiH. U međuvremenu, u cijelu ovu priču uključila su se i eko udruženja BiH i Crne Gore, koja se protive gradnji. Ustavni sud BiH je na sjednici 2. decembra naložio Sudu BiH da poduzme mjere s ciljem hitnog rješavanja spora između države i entiteta.

(Faktor, DEPO PORTAL/rm)