Izetbegovićeva stranka zasigurno dijeli odgovornost za najveću poslijeratnu političku krizu u BiH. Izetbegović je s Draganom Čovićem bio potpisnik Sporazuma o Mostaru na temelju kojeg su nakon punih 12 godina održani izbori u Mostaru i uspostavljena gradska vlast. Dio Sporazuma odnosi se i na promjene Izbornog zakona kojima bi se i Hrvatima osiguralo da biraju svoje političke predstavnike. Iako su svjedoci mostarskog Sporazuma i međunarodni dužnosnici - Izetbegović zanemaruje svoj potpis tvrdnjom da u pregovorima o izbornoj reformi treba sudjelovati i oporba, pa su pregovori razvodnjeni i prekinuti. Tomu je kumovala i odluka Narodne skupštine Republike Srpske o prijenosu dijela nadležnosti s države na entitet.

S Bakirom Izetbegovićem za HRT razgovarao je Igor Rotim.

- Milorad Dodik nije najavio odcjepljenje RS-a od BiH, mada možda ima i takve planove, on traži da se reforme vrate 20 godina unazad. Da se napravi država u državi. Da unutar države BiH ponovno bude država Republika Srpska. Ima naravno rješenja da odustane od toga jer to je svakako jedna "slijepa ulica" iz koje će ga vraćati OHR ili Ustavni sud. Mislim da je ponajprije ovo njemu služi za predizbornu kampanju. Imat će cilj ukinuti pravosuđe na nivou države BiH jer se boji toga pravosuđa s razlogom. Želi ga vratiti tamo gdje je pod njegovom kontrolom, na nivo RS-a.

Visoki predstavnik nije iskoristio pravo smijeniti čelnike koji ruše Ustav i BiH, je li to trebao napraviti?

- Narodna skupština RS-a je dobro pazila kako će stvari postaviti. Donijeli su zaključke, nisu donijeli odluke. Tako da još uvijek nema razloga da baš tvrdo krene i čuva tu zadnju mjeru za zadnje aktivnosti i za koje je Narodna skupština zadužila Vladu. Da se zaista krene u jedan protuustavan i antidaytonski pokret u svibnju i lipnju. Ako će se doista dogoditi da će krenuti rušiti reforme, da je rade protiv Daytona i protiv Ustava, tada ćemo morati reagirati.

Komentirao je i tvrdnje da su za cjelovitost BiH jednako opasni srpski separatizam i bošnjački unitarizam.

- Ja ga ne vidim, kada je u pitanju bošnjački unitarizam. Činimo sve da se Hrvati, kao najmalobrojniji narod, osjećaju "relaksirano". Ima na nivou države stotinu bitnijih pozicija koje vladaju državom i na nivou Federacije oko 200. Hrvati imaju paritet. Imaju 15% u državi i imaju preko 33% pozicija ministarskih, direktorskih itd. Dakle, Hrvati od tih 300 važnih pozicija imaju 46 pozicija preko onoga što im Ustav garantira. I imaju ovu jednu, Željko Komšić, s kojom su nezadovoljni. Imaju 46 gdje bi trebali biti zadovoljni jer su ih dobili nauštrb Bošnjaka. Bošnjaci imaju 46 pozicija manje u namjeri da Hrvatima "omile" BiH. Ne vidim ja tu neki pokušaj dominacije, unitarizma itd.

Nasavak intervjua možete čitati OVDJE!

(DEPO Portal/ak)