Na sarajevskom brdu Hum jutros je podizanjem zastave Bosne i Hercegovine i intoniranjem himne počelo obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

Nakon toga, delegacije svih nivoa vlasti u BiH, te Saveza antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata (SABNOR-a) BiH i KS,  Koordinacije boračkih organizacija Kantona Sarajevo, te političkih stranaka  položile su cvijeće na  spomen-obilježju "Vječna vatra", nakon čega će biti isto učinjeno na  Šehidskom mezarje Kovači, Spomen-obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992.-1996., te Spomen-parku "Vraca".

Između ostalih, cvijeće su položili predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, član Predsjedništva Šefik Džaferović (SDA) i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDPBiH) Vojin Mijatović najavio je da će i u Banjoj Luci  danas biti održana svečana akademija povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine

Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) je održano prije 78. godina,  25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu.
Na zasijedanju je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice, a Bosna i Hercegovina je definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.

Na današnji dan, 25. novembra 1943. godine, Bosna i Hercegovina je obnovila svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije.

Odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasijedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu. BiH je, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb.

Zaključak zasijedanja ZAVNOBiH-a je da je Bosna i Hercegovina tom odlukom definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava.

(FENA/dg)