Mnogima su poznati oni slučajevi gdje jedan član domaćinstva uprkos tome što je zaražena cijela njegova porodica nikada nije pozitivan na testiranju za covid.

Naučnici smatraju da su pronašli odgovor na ovu enigmu i da postoje ljudi koji se zaraze virusom, ali ga T-ćelije imunološkog sistema počiste u najranijoj fazi oboljenja. Zbog toga PCR i testovi na antitijela kod te osobe uvijek pokazuju negativan rezultat.

Činilo se da oko 15% zdravstvenih djelatnika koje je sistem pratio tokom prvog vala pandemije u Londonu spada pod ovaj scenarij, piše The Guardian.

T-ćelije

Ovo otkriće moglo bi utrti put za novu generaciju cjepiva usmjerenih na odgovor T-ćelija, što bi moglo proizvesti dugotrajniji imunitet, rekli su znanstvenici.

"Svako ima svoje anegdotske priče o ljudima koji su bili izloženi zarazi, ali nisu podlegli infekciji. Ono što nismo znali jest jesu li te osobe doista uspjele izbjeći zarazu ili im je tijelo uklonilo virus prije nego što se mogao otkriti rutinskim testovima", rekao je imunolog Leo Swadling sa University College London.

Najnovija studija pratila je zdravstvene djelatnike na znakove infekcije te njihov imunološki odgovor tokom prvog vala pandemije. Uprkos visokom riziku od izloženosti, 58 sudionika ni u jednom trenutku nije bilo pozitivno na covid-19.

Međutim, analiza njihovih uzoraka krvi pokazala je da imaju veći broj T-ćelija koje reagiraju na covid nego prije pandemije i u usporedbi s ljudima koji uopće nisu bili izloženi virusu. Također su imali povećanje još jednog krvnog pokazatelja virusne infekcije.

Istraživanje ukazuje na to da određeni broj ljudi ima memorijske T-stanice nastale nakon prijašnjih infekcija drugim sezonskim koronavirusima koji uzrokuju prehlade, što ih je zapravo kasnije zaštitilo od covida-19.

Ove imunološke ćelije mogu prepoznati proteine ​​kod covida-19 koji su zajednički sa sezonskim koronavirusima te pružiti vrlo brzu zaštitu.

Vakcine koje pružaju dugotrajniju zaštitu?

Rezultati istraživanja su posebice značajni jer T-stanice imunološkog sistema imaju tendenciju pružanja dugotrajnijeg imuniteta koji obično traje godinama, za razliku od zaštite od nekoliko mjeseci koju pružaju razvijena protutijela.

Gotovo sve postojeće vakcine protiv covida-19 baziraju se na stvaranju antitijela protiv proteina šiljka kojim SARS-CoV-2 ulazi u naše stanice. Mada ova protutijela pružaju izvrsnu zaštitu od težih simptoma bolesti, imunitet s vremenom slabi. Dodatno, vakcine koja se temelje na tom proteinu mogu s vremenom izgubiti na svojoj efikasnosti jer je poznato da ova regija virusa mutira.

Nasuprot tome, odgovor T-ćelija je mnogo postojaniji te cilja na unutarnju replikaciju koja je zajednička među raznim vrstama koronavirusa - što znači da bi vakcine koje se bazira na njihovom odgovoru vjerovatno pružalo dugotrajniju zaštitu i štitilo od novih sojeva, a možda čak i od potpuno novih uzročnika drugih oboljenja.

(Index.hr, DEPO PORTAL/md)