Posljednjeg, četvrtog dana Sajma „Knjige u nišama – KUN“, u subotu, 06. novembra, u okviru „Jutra sa autoricom“ u 10 i 30 sati čitalačkoj publici se predstavila banjalučka književnica Mihaela Šumić.  Razgovor sa autoricom je vodio Boris Maksimović.

Mihaela Šumić je rođena 1998. godine u Banjaluci. Završila je Opću gimnaziju Katoličkog školskog centra „Blaženi Ivan Merz”. Tokom 2012. godine pisala je poeziju i kolumne za meksički LUF magazin. Svoju poeziju, kao i prevode na engleskom, španskom, portugalskom i hrvatskom, do sada je objavljivala na nekoliko portala. Čitaocima se predstavila na festivalima književnosti „Imperativ” u Banjaluci i „Rukopisi” u Pančevu. Do sada je objavila zbirku pjesama „Nekoliko sitnih uboda”, za koju je dobila nagradu Čučkova knjiga, te zbirku priča „Herbarij svete smrti”, obje u izdanju banjalučke izdavačke kuće Imprimatur.

U okviru Sajma,  počevši od četvrtka, 04. 11. 2021. održavao se  interaktivni program pod nazivom Živa knjiga, tokom kojeg su mlade osobe (''Žive knjige'') - volonteri PRONI Centra za omladinski razvoj, posjetiocima Bosanskog kulturnog centra pričali svoje životne priče. Treći po redu susret volontera Proni centra i posjetilaca KUN-a, održao se posljednjeg dana Sajma, u subotu, 06. 11.  u 12:00 sati u prostoru biblioteke BKC-a. Posjetioci ''čitaoci'' imali su na raspolaganju petnaest minuta za čitanje, odnosno razgovor sa ''živom knjigom'', a tokom tog perioda imali su i mogućnost da postavljaju pitanja, te da upišu dojmove u knjigu utisaka.

Na Centralnoj bini u 15, 00 sati održana je promocija knjige Fahrudina Kučuka, pod nazivom Tajna zvjezdane sobe. O novoj knjizi ovog autora za djecu i mlade govorili su Jagoda Iličić, Mirsad Bećirbašić, Ajdin Šahinpašić, a publici se obratio i sam autor. Knjiga Tajna zvjezdane sobe objavljena je kao treći svezak u ediciji Tezej, koju je pokrenula izdavačka kuća Malik Books.

Roman Fahrudina Kučuka "Tajna zvjezdane sobe" spada u same bisere romane koji dotiču legenarnost i duhovnost svojstvene dalekoj prošlosti, pa se roman čita kao djelo koje je pisalo vrijeme, a usmeno kazivao narodni pripovjedač. Roman je namijenjen mladim, ali je definitivno podjednako zanimljiv i starijoj čitalačkoj publici jer nas vodi u jedno čudesno starinsko Sarajevo od prije dva-tri stoljeća, u kojem se odvija drama sa više aktera od kojih su mladić i djevojka oni koji jedini mogu svojom nevinošću i čistotom skinuti čaroliju i spasiti grad. Priča je ovo kao iz bosanske "Hiljadu i jedne noći" u kojoj ćilimi lete, konji govore, doba se preklapaju, ljudi i duhovna bića se susreću u realnosti sasvim normalno. Mnogo je tu magije koja čitaoca zgrabi kao da je i sam u vremeplovnoj mašini pa mu se čini da je i sam u svijetu Orijenta na Zapadu, u Sarajevu koje uvijek spašavaju neki dobri ljudi što je sintagma koja korealira sa neobičnom sudbinom ovog mističnog grada. Kučuk piše upotrebljavajući arhaizme, ali u mjeri koja pokazuje prošlo vrijeme radnje, te da bi aromatizirao tu bajkovitost priče. U kojoj imamo sve što je svojstveno fikcionalnom romanu, ali imamo i ljude koje kao da iz ovog vremena prebacimo u prošlo, i prepoznat ćemo ih na licama našeg grada. Roman "Tajna zvjezdane sobe" je prvo napisano Kučukovo djelo, prvi put objavljano prije  više od 15 godina, a ovo je njegovo novo izdanje u potpuno novom ruhu, ilustrirano  tako da je obojilo čaroliju same priče zahvaljujući ilustratoru Draganu Rokviću. Izdavač je Malikbooks, a roman je izišao u okviru edicije Tezej.

Sam autor kaže da je ovaj roman za njega poseban jer mu je legendu o pošasti nad Sarajevom ispričala majka rahmetli i on je u njega uveo kao likove drage ličnosti iz svoga života. Neka zapažanja o Sarajevu koje je Kučukova i kuća i dom i vrhunsko nadahnuće, danas se nalaze u turističkim vodičima koji opisuju ljepote Sarajeva.

Fahrudin Kučuk rođen je u Sarajevu 1958. godine. Književnik za djecu i mlade.

Član Društva pisaca BiH. Predsjednik Udruženja FANI koje je pokrenulo reprezentativni internacionalni festival za djecu FESTIVAL DJEČIJE UMJETNOSTI. Fahrudin Kučuk se, iako je pisao i objavljivao pjesme i kratke priče još kao dijete i mladi čovjek u časopisima za mlade, tek u svojim zrelim godinama vratio pisanju. Nakon što je njegova kćerka jedinica ubijena u opkoljenom Sarajevu 2. maja 1992. godine, kao prvo dijete kojoj je agresorska granata uzela život, on je svoju petogodišnju Aidu pokušao sačuvati ne samo u svome sjećanju nego i kroz svoje djelo. Želeći da druga djeca imaju sretno djetinjstvo i da im se nikad ne dogodi rat, glad, strah te da nikad ne osjete bol i tugu, Kučuk je odlučio pisati sa srećom. Sreća je light motiv svih njegovih romana. Stoga je svoje spisateljsko opredjeljenje i usmjerio isključivo na dječiju i književnost za mlade.

Objavio je do sada jedanaest romana za djecu, nekoliko dramskih tekstova koji su postavljeni u pozorištu za djecu i mlade, priče, zbirke pjesama, slikovnice, romane i pjesme: „Tajna zvjezdane sobe“, „Dedo Hambo i mačak Bimbo“, „Edo u crtanom filmu“, Roman-trilogija „Mračno kraljevstvo“, slikovnice «Ja volim Muzej Sarajeva» i trojezične multimedijalne slikovnica „Čarobno putovanje kroz Stari Grad“, dramski tekstovi i predstave «Lutkar i njegova djeca», «Čudovište iz pozorišta i lutkarova djeca»,«Lakonoga u Čarobnoj šumi».

Fahrudin Kučuk dobitnik je i specijalnog priznanja za doprinos kulturi i dječijem staralaštvu sarajevske Općine Stari Grad, a dobitnik je i nagrade za najbolju priču 28. Književne manifestacije „Stazama djetinjstva“ 2021. godine.

Posljednji dan Sajma „Knjige u nišama – KUN“, završen je promocijom knjige autora Muhameda Žere, koja nosi naziv „Sevdalinka – 505 pjesama sa notnim zapisom“. Promotori su bili: Mile Stojić, Hadžem Hajdarević i Izedim Šikalo.

Posjetioci su mogli uživati i u zvucima sevdaha, a nastupili su interpretatori sevdalinke: Zufija Tahirović, Mesud Kreštalica i Muhamed Softić. Soliste je uz zvuke harmonike pratio Ezher Helja, a izvedene su sevdalinke: Djevojka sokolu zulum činila, Zapjevala bulbul ptica i Pjesmo najmilija.

Muhamed Žero rođen je 5. septembra 1953. godine u Vogošći.
Završio je Mašinsku tehničku školu i Mašinski fakultet u Sarajevu. Radio je kao inžinjer u firmi Pretis. Bio je direktor Tvornice bicikla Lasta na llidži u Sarajevu i direktor Pretisa. Nakon rata radio je dvije godine u Njemačkoj, kao inžinjer. Po povratku u Bosnu i Hercegovinu osnovao je svoju firmu Praktik d.o.o., gdje i danas uspješno radi. Govori engleski, njemački i ruski jezik. Paralelno s mašinstvom, čitav život se bavi i muzikom u folklornim društvima, pjevajući i svirajući gitaru i bubnjeve sa prijateljima po igrankama i sijelima. Još kao student počeo je zapisivati sevdalinke, a tokom rata je sastavio i 1995. godine objavio zbirku sevdalinki Sevdah Bošnjaka, koja je doživjela tri izdanja. Sa suprugom Sabihom živi i radi u Sarajevu i Vogošći i imaju dvoje djece, kćerku Mirelu i sina Nermina.

(DEPO PORTAL/rm)