Nakon jednog od najtoplijih ljeta u znanoj historiji naše zemlje u kojem smo na vrhuncima toplotnih valova često priželjkivali svježije dane, nismo ni slutili da će prava, prva konkretna, širokopojasna kiša nakon maja mjeseca stići u našu zemlju i napojiti žednu zemlju tek u oktobru, piše Nedim Sladić za N1.

Ne računajući lokalne nestabilnosti i neravnomjerno raspoređene padavine ovog ljeta, suša je prijetila poljoprivredi, a nažalost i prepolovila doprinose određenih kultura – prije svega kukuruza, kojem pored suše nisu pogodovale izuzetno visoke temperature zraka. Septembar, iako je bio podnošljiviji, i dalje je bio dosta vruć, a suši kao da se nije nazirao potpuni kraj. Međutim, polovinom prve dekade oktobra 2021. godine smo prilično naglo uskočili u kasnu jesen i kišne dane – i to gotovo njih 10 dana zaredom. Zanimljivo je da smo 05.10. imali posljednji dan s ljetnom temperaturom zraka (temperatura zraka prelazi 25,0 ºC), da bismo vrlo naglo u naredna 72 sata na planinama bilježili i uobičajeni, ovosezonski snijeg. Ipak, impresivno je da su, primjera radi, Zeničani, imali skoro i vreli dan (nedostajalo je svega 0,1 ºC do 30,0 ºC), da bi ubrzo temperature pale na jednocifrene vrijednosti primjerenije novembru mjesecu čak i u najtoplijem dijelu dana. Razlog ovakve vremenske situacije potražujemo u snažnom prodoru hladnijeg zraka sa sjevera, što vidimo po ovim zelenim nijansama koje se od sjeveroistoka Europe protežu osom do samog juga Europe , dok linije na karti temperaturnog polja povezuju mjesta sa istom temperaturom zraka, sa razmakom između od 5 ºC.

Jača promjena vremena koja je zahvatila našu zemlju u večernjim satima 05.10. osim osjetnijeg pada temperature donijela je i prijekopotrebnu kišu. Nju je uzrokovala ciklona nad Apeninskim poluotokom u odmicanju prema južnom Jadranu koja je dovlačila vlažan i nestabilan zrak prema našim područjima, dok je istovremeno pristizao hladniji zrak, uzrokujući uslove za značajnije kondenzovanje zraka i jače padavine (Figura 4 – centar označen crnim krugom). Najviše kiše je palo na području zapadne Bosne, u Hercegovini i Krajini, gdje je mjestimično u tri dana palo preko polovine ukupnog mjesečnog prosjeka, a na području Mostara i Neuma jače grmljavinsko nevrijeme je pred kraj prve dekade mjeseca uzrokovalo i bujične poplave, gdje je mjestimice palo i preko 50 mm kiše u kratkom vremenskom periodu.

Kako su prvu polovinu mjeseca obilježile padavine, jasan je odraz i na maksimalne i minimalne temperature zraka, koje su iz crvenih nijansi s početka mjeseca prešle u one zelene, dok jutarnje temperature su se približavale iz žutih nijansi u zelene – one bliže vrijednosti od 0 ºC.

Posljedično su trpjeli najviše ljubitelji sunca, koji su gotovo jednu cijelu sedmicu imali priliku gledati guste, tamne oblake, naročito u periodu od 06. do 16.10.

Iako djeluje da je dosadašnji dio oktobra 2021. subjektivno hladniji od prosjeka, prvih pet dana i dalje na mjesečnoj bazi ga čuvaju od statistike hladnijeg, i većinom je u rangu prosječnog u odnosu na višegodišnji prosjek 1981-2010. Međutim, period od 06. do 16.10. pripada hladnijem vremenu od prosjeka, u pojedinim danima i znatnije.

Ako pogledamo vremensku prognozu za naredne dane, ponovo ćemo dobiti oblake i padavine, i to u četvrtak, najprije u Hercegovini i zapadnoj Bosni koji će dovlačiti jugo i jugozapadnjak, a u petak hladna fronta sa sjeverozapada premjestit će se preko naše zemlje donoseći kišu i osjetniji pad temperature, koji bi bio znatno osjetniji u subotu kada bi na planinama centralne Bosne ponovo bilo i snijega. No, upravo ona će donijeti postepeno smirivanje vremena, najprije na sjeverozapadu Bosne usljed jačanja zračnog pritiska, a do večeri i u ostatak zemlje, napisao je Nedim Sladić.

(DEPO PORTAL/md)