"Apoteke nisu smjele prodavati lijek Favira tokom pandemije jer nije ušao pod nadzorom Agencije za lijekove i medicinska sredsta", rekao je za N1 Vedran Marčinko, predsjednik Stručnog vijeća Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Istakao je kako su "ljekari koji su ga preporučivali hrabri" s obzirom da lijek nije prošao nikakvu kontrolu i ne znamo kako je bio skladišten.

- Favira nije ušla pod nadzorom Agencije. Ušla je interventno, a interventni uvoz se ne može raditi za prodaju već samo za zdravstvene ustanove koje će ga odmah upotrijebiti. Apoteke nisu smjele prodavati Faviru. Represivni organi ovdje trebaju uraditi posao. Mi moramo ispitati i pratiti neželjene učinke lijekova. Svaka Agencija za lijekove se osniva u svijetu kako bi utvrdili da su lijekovi sigurni, kvalitetni i efikasni. Favira se kupovala privatnim linijama i ne znam kako je došla do zdravstvene ustanove. Ljekari koji su ga preporučili su hrabri jer ne znamo kako je bio skladišten taj lijek - rekao je Marčinko u Novom danu.

Ista stvar je, kazao je i za kiseonik. Ne zna se kako je bio skladišten i da li je taj proces bio pod nadzorom stručnih osoba.

Na pitanje da li ima sumnji da je neko od pacijenata bio ugrožen zbog korištenja ovog kiseonika, kazao je: “Ne bih prejudicirao, ali ne bih ni isključio. Možda se desilo. Vidjet ćemo kada budemo radili analizu ovolike smrtnosti. Može biti da je to uzrok, a možda nije”.

Naveo je i to da je Agencija Ministarstvo zdravstva RS prošle godine obavijestila o tome da Bolnica u Trebinju koristi tehnički, a ne medicinski kiseonik.

- Zašto se nije reagiralo, ne znamo. Agencija je vršila inspekcijski nadzor. Vidjeli smo da taj kiseonik ne posjeduje certifikat za lijek, a medicinski kiseonik se tretira kao lijek - rekao je Marčinko.

Govoreći o razlici između tehničkog i medicinskog kiseonika, kazao je kako oni dolaze iz istog postrojenja, ali da se prilikom pakiranja rade mjerenja i to mora uraditi verificirana osoba. Također, verificirana osoba mora nadgledati proces punjena.

(N1/DEPO PORTAL/ad)