Matthew Palmer, specijalni izaslanik američkog State Departmenta za izbornu reformu u BiH, prilikom boravka u Sarajevu s ciljem pomoći napretku naše zemlje u izbornim reformama istakao je da bi problem Izbornog zakona trebalo riješiti “uklanjanjem etničkih prefiksa” kod izbora članova bh. Predsjedništva i delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Palmer naglašava da bi SAD željele vidjeti da u BiH postoji izborni sistem koji je u skladu s temeljnim kompromisima koji su bili dio Dejtonskog sporazuma. ​Kasim Trnka, profesor ustavnog prava, za Oslobođenje kaže da je dobro što su SAD odlučile da se neposredno angažuju na pripremi izbornog zakona.

- Tim više zato što promjeni Izbornog zakona mora prethoditi promjena Ustava BiH, a što je rezultat presuda Evropskog suda za ljudska prava, počevši od presude Sejdić - Finci, do Pudarića, u kome se insistira na tome da se otkloni diskriminacija između konstitutivnih naroda. Palmer slijedi poruku, ne samo iz presuda Evropskog suda nego i iz Rezolucije Evropskog parlamenta o BiH, kao i Izvještaja Evropske komisije iz 2019. o napretku BiH prema EU u kojem, prema Ustavu BiH, članstvo u pojedinim državnim organima i učešće u procesu odlučivanja zavise od nacionalne pripadnosti, što nije u skladu s evropskim standardima, priča Trnka.

Dodaje da po sadašnjim ustavnim rješenjima postoji određeno elektronsko tijelo koje bira delegate u Dom naroda.

- Pretpostavljam da Palmer nije mislio da će se neposredno birati ti delegati koji će predstavljati nacionalni interes, jer je to prosto nemoguće, inače bi morali imati biračke spiskove po nacionalnoj osnovi, a to ne postoji, kaže Trnka.

Vehid Šehić, pravni ekspert i bivši član CIK-a BiH, napominje da “nije trebao doći Palmer da nam kaže šta je problem u Izbornom zakonu BiH, jer mi to svi znamo”.

- Prethodno se zahtijeva izmjena Ustava BiH, jer se više ne bi birao Bošnjak, Hrvat, Srbin, nego tri člana Predsjedništva, dva iz Federacije i jedan iz RS-a, s tim da ne bi mogla u Predsjedništvu biti dva iz istog naroda, ne bi bilo etničkog prefiksa kod članova Predsjedništva. To jasno stoji u odluci Zornić, kao i u drugim odlukama Evropskog suda. Parlamentarna radna grupa formirana nakon donošenja odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci imala je takav prijedlog, međutim, nije dobio etničku većinu u parlamentarnoj grupi. Tad sam bio pridruženi član u ime Vijeća nacionalnih manjina i vidio o čemu se razgovara, ističe Šehić.

Kad su izbori u pitanju, Šehić smatra da “smo svjedoci kako mnogi radi funkcije ili eventualnog mjesta u zakonodavnoj vlasti mijenjaju svoj etnički identitet i da to treba spriječiti”.

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, izjavio je da se o etničkim prefiksima pri izboru vlasti u BiH ne treba pregovarati, nakon što je Palmer predložio njihovo uklanjanje. Prilikom jučerašnjeg susreta u Odžaku s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem rekao je da se “može raspravljati o racionalnoj organizaciji BiH, ali ne i o pitanju zadovoljenja potrebe osiguranja jednakopravnosti tri naroda”. Plenković je ponovio stav Hrvatske da se, uoči izbora naredne godine, treba postići konsenzus političkih stranaka i institucija, uz podršku međunarodne zajednice.

Čović naglašava da “etničkih predznaka u izbornom kapacitetu ima oko tri posto u svim izbornim jedinicama, dok se u 97 posto radi o klasičnom građanskom modelu”.

Palmer se jučer sastao i s državnim poslanikom iz Naše stranke Predragom Kojovićem.

(DEPO PORTAL/dg)