Naša stranka na današnjoj press konferenciji predstavila je svoje prijedloge ustavnih promjena. One se odnose na ukidanje Predsjedništva i uvođenje predsjednika te ukidanje Doma naroda.

„Ovo je proizvod višemjesečnog promišljanja kako pomiriti ono što se dosad činilo nepomirljivim. To je ravnopravan pristup kolektivnim i individualnim pravima. To smo uspjeli. Ovim prijedlogom Bosnu i Hercegovinu skidamo s mape država slučajeva i pozicioniramo je na mapu normalnih država“, rekao je Edin Forto, predsjednik Naše stranke.

Šta to znači, na primjeru konkretnih prijedloga ustavnih promjena, objasnio je Damir Arnaut, zastupnik Naše stranke u Parlamentu BiH.

Kad je o predsjedniku riječ, on se ne bi birao direktno, nego iz Parlamentarne skupštine. Njegove ovlasti bi bile ceremonijalne. Sva suštinska ovlaštenja koja trenutno ima Predsjedništvo, kakva su naprimjer vođenje vanjske politike ili upravljanje oružanim snagama, bila bi prenijeta na Vijeće ministara. Predsjednik bi imao potpredsjednika koji ne može biti pripadnik istog naroda kao predsjednik ili Ostali ako je predsjednik Ostali. Ono što je jako važno jest da se predsjednik nakon jednog mandata više ne može kandidovati na tu poziciju.

Što se tiče Doma naroda, njegovim ukidanjem broj zastupnika u Predstavničkom domu porastao bi na 66. Svaki narod imao bi svoj klub, uključujući i Ostale. Klubovi bi brojali minimalno šest članova, po četiri iz FBiH i po dva iz RS-a. Odluke bi se donosile prostom većinom, uključujući i entitetsku. Mehanizam zaštite vitalnih nacionalnih interesa bio bi riješen na način da svaki klub može uložiti žalbu na bilo koji zakon ako u njemu prepozna ugrožavanje vitalnog interesa naroda koji predstavlja ili Ostalih. Bilo koji drugi klub u roku od sedam dana može izraziti svoje neslaganje s tim. U tom slučaju spor rješava Ustavni sud.

Arnaut je posebno naglasio važnost ustavnih promjena zbog implementacije presuda Suda za ljudska prava: „Ustav Bosne i Hercegovine je neophodno mijenjati kako bi se implementirale brojne presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), poput Pilav protiv Bosne i Hercegovine, Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, Zornić protiv Bosne i Hercegovine, Šlaku protiv Bosne i Hercegovine, Pudarić protiv Bosne i Hercegovine. Ove presude, naime, jasno preciziraju da su postojeće odredbe Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, koje omogućavaju isključivo pripadnicima tri konstitutivna naroda da budu birani u Predsjedništvo BiH, odnosno delegirani u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, u suprotnosti s Evropskom konvencijom i njenim protokolima. Održavanje tročlanog Predsjedništva uz ignorisanje razloga koji su do takve anomalije doveli, ne vodi do rješenja. Predsjedništvo BiH ima tri člana zbog tri konstitutivna naroda. Održavanje tog broja bez garancija da će pripadnici ta tri naroda biti zastupljeni, koje je sud u Strasbourgu zabranio, je besmisleno.“

Predsjedništvo BiH je atraktivno, naglašava Arnaut, zbog izborne legitimacije pobjednika i relativno bitnih ingerencija. Otklanjanjem ovih motivacija, otklonit će se i izvor prijepora.

Sabina Ćudić, predsjednica Glavnog odbora Naše stranke, važnost promjena vidi u tome što one na državnom nivou deblokiraju proces odlučivanja i osnažuju državu: „Domovi naroda su korišteni kao instrumenti blokade, a ne kao ono za šta su inicijalno bili namijenjeni, tj. u svrhu zaštite vitalnih nacionalnih interesa.

Drugo pitanje je mogućnost blokade u izboru članova Predsjedništva. Iz tog razloga je prijedlog koji je danas na protokol predala Naša stranka revolucionaran. On pomiruje model koji osigurava brisanje etničkog prefiksa kandidatima za predsjednika BiH a istovremeno osnažuje državu. Osnažuje je povećavanjem broja zastupnika u Predstavničkom domu i osnažuje onaj organ koji bi trebao da donosi ključne odluke za BiH, a to je Vijeće ministara i premijer BiH.“

(DEPO PORTAL/mr)