Dok se čeka odluka Parlamenta Federacije BiH vezana uz sudbinu ugovora s kineskom tvrtkom Gezhouba o izgradnji Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, sve je više zahtjeva da se razmotre i alternativne mogućnosti, piše Večernji list BiH. 

Bosna i Hercegovina je s jedne strane suočena sa sve strožim ekološkim kriterijima Europske unije i zahtjevima za dekarbonizaciju, dok, s druge strane, obnovljivi izvori energije ni izbliza nisu dovoljni kako bi zadovoljili potrebe zemlje za električnom energijom i osigurali joj energetsku neovisnost. Tu je i problem rudnika ugljena koji bez novih termoelektrana teško da mogu opstati. Kako doznaje Večernjak, postoji interes još nekih investitora koji su spremni vlastima u BiH, kao i susjednim zemljama koje muče slični problemi, ponuditi projekte izgradnje suvremenih nadkritičnih elektrana na ugljen koje su učinkovite, a istodobno zadovoljavaju visoke ekološke standarde EU-a. Usto, kako tvrde, imaju visoku pouzdanost i prihvatljive troškove.

Primjer izgradnje ovakve elektrane mogao bi biti projekt “Štavalj” na jugu Srbije, na prostoru općine Sjenica. Već godinama traži se rješenje za izgradnju termoelektrane instalirane snage 300 - 350 MW koja bi osigurala energetske potrebe tog dijela Srbije, a istodobno omogućila odgovarajuću iskorištenost ugljena iz lokalnog rudnika. Trenutačno su u tijeku pregovori srbijanskih vlasti s češko-kineskim konzorcijem koji stoji iza ovoga projekta.

Nadkritične termoelektrane na ugljen ekološke su termoelektrane koje se grade diljem Europe kao pouzdan izvor energije koji zadovoljava najviše industrijske standarde. Svi sustavi dizajnirani su za maksimalnu učinkovitost i ekološke prihvatljivosti uz održavanje što nižih troškova. Ove elektrane prelaze 40 posto učinkovitosti, dok konvencionalne dosežu oko 25 do 35 posto. Uključuju napredne metode odsumporavanja i uklanjanja prašine, što je veliki problem kod konvencionalnih termoelektrana.

Iako se često može čuti da je EU potpuno odustao od elektrana na ugljen, to zapravo nije točno i upravo su spomenute nadkritične elektrane značajan izvor električne energije u mnogim zemljama EU-a. U Njemačkoj i Poljskoj su proteklih godina izgrađene ili se još grade upravo takve vrste elektrana. A primjera ima i u drugim zemljama članicama EU-a. Tako je prije četiri godine u funkciju puštena TE Ledvice u Češkoj. U Njemačkoj su ove “ekološke elektrane” također zastupljene (Boxberg, RDK 8, TKL, Moorburg, Datteln 4), a kao što je već istaknuto, značajan su izvor energetske stabilnosti i susjedne Poljske (Kozienice, Opole, Turrow, Ostroleka C).

U BiH se o ovoj vrsti elektrana još ne govori, ali imajući u vidu probleme s izgradnjom zamjenskog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla te ograničene mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije, lako bi se moglo dogoditi da jedina šansa za održavanje energetske neovisnosti BiH budu upravo nadkritične elektrane. U tom smislu, zanimljivo će biti pratiti sudbinu projekta “Štavalj” u Srbiji.

(DEPO PORTAL/dg)