Prof. dr. sc. Nenad Karanović, bivši dugogodišnji predstojnik Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje KBC-a Split (JIL), u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju otkriva sve prednosti, ali i mane respiratora.

- Bolesnici na respiratoru spadaju među najteže bolesnike i svi su životno ugroženi. Cjelokupan proces liječenja tih bolesnika je vrlo složen i zahtjevan te iziskuje izuzetne napore i znanje medicinskog osoblja, kako liječnika, tako medicinskih sestara i tehničara, koji su ključni u liječenju. Uzalud bi bila dobra opremljenost bolnica svim uređajima i mogućnostima da nema visoko stručnog medicinskog osoblja - govori dr. Karanović.

Pojašnjavajući šta je respirator, hrvatski anesteziolog kaže:

- To je uređaj koji zamjenjuje funkciju pluća, kada ona nije dovoljna za održavanje primjerenog funkcioniranja cjelokupnog organizma.

Postoje različiti uređaji, bilo za kućnu ili bolničku uporabu. Zajedničko svojstvo je da potpomažu funkciju pluća, a u nekim slučajevima u potpunosti je zamjenjuju, ako su jako oštećena.

Kod ovih uređaja možemo podešavati koncentraciju, odnosno postotak kisika u udahnutom/isporučenom zraku koji dajemo bolesniku. Taj postotak ide i do 100.

Pri tome postoje mogućnosti, u slučaju da i to nije dovoljno, da određenim manevrima i postupcima na respiratoru dostavimo kisik u potrebnim količinama bolesniku, kazuje dr. Karanović.

Današnji uređaji su toliko napredni i sofisticirani, zahvaljujući razvoju tehnologije da se i najteže bolesnike, koji bi u nekim ranijim vremenima umirali, sada uspijeva održati na životu.

- Nažalost, različite bolesti mogu oštetiti pojedine organske sustave ili cjelokupni ljudski organizam u tolikoj mjeri da i intenzivno liječenje i respiratori ne mogu omogućiti preživljenje bolesnika, unatoč svim mogućim medicinskim intervencijama.

POSTOJE I RIZICI

Koliko god se činilo da su respiratori spasonosna rješenja, to baš nije u potpunosti točno. Respiratori mogu izazvati određena oštećenja pluća, koja mogu biti životno ugrožavajuća. Najbanalniji primjer je u bolesnika s opstrukcijskim bolestima pluća, u kojih neprimjerena uporaba može dovesti do različitih mehaničkih ozljeda, na koje se onda nadovezuju poremećaji u funkciji cjelokupnog organizma.

Nadalje, uz prije navedena mehanička oštećenja pluća, i sam kisik u visokoj koncentraciji može biti štetan u određenim situacijama i u određenih bolesnika, govori dr. Karanović.

Također, dugotrajna primjena respiratora može dovesti do infekcije pluća.

- Ta se infekcija može proširiti cijelim organizmom te može biti opasnija od same bolesti koja zahtijeva liječenje respiratorom, što dodatno komplicira samo liječenje i potencijalno izlječenje. Stoga respiratorima smiju rukovati i rabiti ih samo visoko educirani stručnjaci.

Danas su to specijalisti i subspecijalisti intenzivne medicine, koji se tijekom svojeg dugogodišnjeg školovanja pripremaju, uz nadzor starijih i iskusnih kolega, za primjerenu uporabu ovih uređaja. Prije su respiratore isključivo rabili anesteziolozi, međutim posljednjih godina se sve više uključuju i internističke struke, govori dr. Karanović.

Više možete pročitati ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)